Kampanja za Neretvu
NAJVEĆA INVESTICIJA U HISTORIJI BIH PDF Ispis E-mail
02 May 2007

Komentar za ponudu federalne vlade za investiranje u eloktroenergetski sektor „Najveća investicija u historiji BiH – 3,5 milijarde eura pred vratima BiH“ glasi naslovnica sedmičnjaka Dani od 08.09.2006. g. u kojem se čak na osam strana objavljuje tekst pun euforije o šansama BiH za iskorištenje elektroenergetskog potencijala. Euforično se piše o greenfield investiciji teškoj tri milijarde eura, o razvojnoj šansi značajnijoj od Koridora Vc itd. itd. Ovaj tekst je rezultirao nakon javnog poziva federalnog resornog ministarstva upućenog potencijalnim investitorima za strateško partnerstvo za izgradnju četiri hidroelektrane, četiri termoelektrane, te dva rudnika.

NAJVEĆA INVESTICIJA U HISTORIJI BIH / download...

 
Komentar u vezi incidenta na Neretvi PDF Ispis E-mail
02 May 2007


 Ovih dana su mediji intenzivno objavljivali informacije u vezi incidenta na Neretvi i javnost je redovno zasipana informacijama koje su plasirane od strane odgovornih lica. Međutim, sve informacije se uglavnom bave posljedicom, a rijetko ili gotovo nikako uzrokom ovog incidenta. U slivovima naših rijeka postoji veliki broj ovakvih sličnih potencijalnih ekoloških „bombi“ u vidu starih trafo stanica koje nisu u funkciji. Kao takve su i deponovane u krugovima fabrika  i to najčešće blizu nekog od vodotoka (što je najčudnije). O njima se ne vodi dovoljno računa kao što je ovaj slučaj na Neretvi to ilustrovao.

Komentar u vezi incidenta na Neretvi / download...

 
Saopćenje za javnost: Energetičari ne odustaju od Neretve PDF Ispis E-mail
02 May 2007


 Već drugi put u posljednih mjesec dana Općina Konjic, na zahtjev energetičara, organizuje skup na kojem se razgovara o mogućnostima realizacije idejnog projekta HE Glavatičevo. Glavni akteri razgovora na skupu, koji se održao 27.01.05. g., su predstavnici Općine Konjic i konzorcija nekoliko udruženih domaćih firmi (Intrade, Hidrogradnja, Elektroprivreda BiH). Opet su, kao i na prošlom skupu, među zvanicama bili mahom pristalice realizacije projekta, dok su sa druge strane pozvane samo dvije nevladine organizacije iz Konjica. Iako se pod naslovom skupa nazire prilično široka tematika „Optimalno iskorištenje Neretve u cilju održivog razvoja“ sva diskusija je bila okrenuta isključivo prema hidroenergetskom iskorištenju rijeke bez ikakvog pomena „održivog razvoja“ u vidu alternativnog neenergetskog iskorištenja Neretve.

Saopćenje za javnost: Energetičari ne odustaju od Neretve / download...
 

 
Saopćenje za javnost povodom namjera za gradnju novih brana u BiH PDF Ispis E-mail
02 May 2007

 Izgradnja visokih brana na bosansko-hercegovačkim rijekama ponovo se aktuelizira. Riječ je o pet planiranih brana u oba entiteta. Naime, putem lokalnih ekoloških organizacija iz BiH ali i inostranih organizacija kao što su "Internacionalna mreža rijeka", USA i "Greenpeace", ogranak u Austriji, dobili smo sljedeće informacije:Austrijska vlada traži "karbonske" kredite za finansiranje pet visokih brana na osam potencijalnih lokacija u BIH. Radi se o iznosu kredita od 350 miliona eura. Ukupni poslovni angažman oslanja se na "Protokol iz Kjota" kojim je predviđena mogućnost da razvijene zemlje kupe pravo "nepotrošene" emisije štetnih plinova u atmosferu od nerazvijenih zemalja ulaganjem u "ekološki čiste" projekte u tim zemljama. Ove informacije potiču iz intervjua koji je austrijski diplomata u BiH, g. Michael Scherc, dao za Reuters.

Saopćenje za javnost povodom namjera za gradnju novih brana u BiH / download...

 
Saopćenje za javnost: OPET PRIJETE NERETVI PDF Ispis E-mail
02 May 2007

 Desetine emisara, naših i stranih, vode ovih dana trku za dobijanje koncesija za izgradnju hidroelektrana na Neretvi, Drini, Bosni, Sani, ... Formiraju se konzorciji: TEHEL i INTRADE ENERGIJA za „federalne“ vode i HES VRBAS za vode Republike Srpske. Naši emisari pohode Beč, Ljubljanu, Kuvajt; stranci svako malo pa eto ih u Sarajevu. Ne pročitasmo ništa o posjetama i pregovorima u Konjicu, Goraždu, Foči, Zenici, Sanskom Mostu, mjestima i općinama na čijem bi se području mijenjala geografija i gdje se nalazi afektirano stanovništvo kome bi se ostavile samo štete, a koristi bi, jasno, bile u Kopru, Beču, Kuvajtu, Londonu,... i, naravno, u metropolama naših entiteta.

Saopćenje za javnost: OPET PRIJETE NERETVI / download...

 
Danajski darovi gospodina Markovića rodnom gradu PDF Ispis E-mail
02 May 2007

Povodom objave informacija u medijima o investicijskoj ponudi Italije za finansiranje izgradnje pet hidrocentrala u BiH odlučeno je da se Udruženje za zaštitu okoline "Zeleni – Neretva" iz Konjica hitno javnosti obrati sa saopćenjem. Ovo saopćenje je i naš dug stotinama naših sugrađana, ali i drugih dobronamjernih Bosanaca i Hercegovaca koji su nam se na razne načine obratili puni nevjerice u ono što su čuli i vidjeli na televiziji i štampi.

Danajski darovi gospodina Markovića rodnom gradu /download...

 
Izlaganje predstavnika "Zeleni-Neretva" na Savjetovanju "Gornji tok Neretve PDF Ispis E-mail
02 May 2007

 

Opasnosti i prijetnje destrukcije su antropološke - uslijed ljudskog djelovanja. Pa čak i kada se čini da je destrukciju izazvala viša sila uzrok je ipak u osnovi čovjek (poplave, erozije, klizišta izviru iz nekontrolisane sječe šuma, požara i sl.). Gornjem toku Neretve najmanje prijetnje dolaze od domicilnog stanovništva sa tradicionalnim načinom življenja...

Izlaganje predstavnika "Zeleni-Neretva" na Savjetovanju "Gornji tok Neretve - upravljanje, zaštita, valorizacija" u Konjicu / download...

 
Zasto smo protiv izgradnje HE Konjic PDF Ispis E-mail
02 May 2007

Ovaj tekst svjedoči o otporu i borbi našeg Udruženja, ali i Konjičana i svih dobronamjernih Bosanaca i Hercegovaca protiv izgradnje HE KONJIC na rijeci Neretvi.
Izvorište rijeke Neretve je ispod Zelengore u području Borča. Kao i sve rijeke Bosne i Hercegovine svoj tok je usmjerila prema sjeveru, tačnije u pravcu sjeverozapada. Probijajući se u tom pravcu između masiva Visočice i Bjelašnice na sjeveru i Crvnja i Prenja na jugu protiče kroz niz klisura i kanjona, te manji broj plodnih kotlina. Za razliku od drugih bosanskih rijeka, Neretva ne uspijeva da se probije prema sjeveru. Obišavši sa sjevera masiv Prenja, negdje oko ušća Rame skreće ka jugu i kroz klisure i kanjone između Prenja i Čvrsnice probija se do mostarske kotline gdje gubi karakteristike plahovite planinske rijeke. Zbog svog izvorišta na oko 800 m visine, zbog planina kroz koje se probija, zbog svojih kraških pritoka i obilnih vrela uz samo korito, zbog svoje plahovitosti sa neprekidnom smjenom brzaka, slapova i virova, zbog svoje izvanredne čistoće i bistrine, Neretva je osebujne ljepote, pravi biser prirode i jedina takva rijeka u BiH, osobito u svom gornjem toku uzvodno od Konjica sa velikim brojem endemskih vrsta flore i faune.

Zasto smo protiv izgradnje HE Konjic / download...

 
Deklaracija o zaštiti rijeke Neretve PDF Ispis E-mail
02 May 2007

Nedvojbena je opasnost kojoj su od dalje devastacije izložene vode u slivnom području rijeke Neretve. Više se ničim ne mogu sakriti i zataškati brojni primjeri ljudskog nemara koji ugrožava vodotoke ovog područja, a time i sve oblike koji nastanjuju vode, obale i šire područje ovdašnjih rijeka. Ničim se ne mogu opravdati postojeći industrijski pa i energetski zagađivači, a još manje planovi i projekti izgradnje novih hidroenergetskih potencijala, koji bi značili ne samo dalju devastaciju rijeke Neretve, već i nestanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta, izmjenu klime i direktan atak na ljudsko zdravlje.

Deklaracija o zaštiti rijeke Neretve / download...

 
Brane i razvoj - Izvjestaj Svjetske komisije za visoke brane PDF Ispis E-mail
02 May 2007

U aprilu 1997. godine uz potporu Svjetske banke i IUCN - Svjetskog saveza za održavanje (konzervaciju), predstavnici različitih interesa sastali su se u Glandu ) Švicarska), u svjetlu nedavnog izvještaja Svjetske banke da rasprave visoko kontraverzne sporove vezane za visoke brane. Rad je zajedno izvršilo 39 učesnika iz vlada, privatnog sektora, međunarodnih finansijskih institucija, organizacija civilnog društva i ljudi pogođenih posljedicama. Jedan prijedlog, koji je proizašao sa skupa, bio je dat svim učesnicima da rade zajedno na uspostavljanju Svjetske komisije za brane (World Commission on Dams - WCD) sa mandatom...

Izvještaj download...

 
Izlaganje predstavnika Udruženja „Zeleni – Neretva“ Konjic Krug 99, Sarajevo PDF Ispis E-mail
02 May 2007

Krug 99, Sarajevo
Poštovana gospodo, gospodine predsjedavajući,
Iskreno hvala što ste nas pozvali da na ovom cijenjenom skupu izložimo naše stajalište o branama i razvoju na globalnom planu, ali i o branama na Neretvi. Hvala Fondaciji "Heinrich Böll"koja nas je preporuila Vašoj pažnji, ali hvala i za pomoć a saznanja o kontraverzama i dilemama u svijetu o visokim branama.

Predstavljam Udruženje graana "Zeleni – Neretva" iz Konjica koje je, evo, već punih 6 godina od svog osnivanja u neprekidnom otporu izgradnji brane HE KONJIC na Neretvi, neposredno iznad grada.

Downloadujte ostatak obraćanja... 

 
Izlaganje predstavnika „Zeleni – Neretva“ Konjic Fondekovi susreti, Akademija nauka i umjetnosti, Sa PDF Ispis E-mail
02 May 2007

Poštovana gospodo,

Osobito mi je zadovoljstvo i ast ponuda koju mi je dao g. Abadži da Vam se izvan dnevnog reda u nekoliko minuta obratim. Dolazim iz Konjica grada na Neretvi i govorim u ime udruženja "Zeleni – Neretva". Iz grada iju geografiju iz temelja žele da promjene EP BiH i aktualna vlast s namjerom da definitivno presude rijeci Neretvi izgradnjom dviju brana i 24 mini hidroelektrane na njenim pritokama. Javnu tajnu o ponudi EP BiH razvijenim zemljama EU da svoje preuzete obaveze iz Kjota riješe pregraivanjem bosanskih rijeka obznanio je g. Ante Markovi, roeni Konjianin, donosei danajske darove rodnom gradu. Monstruozni plan energetskog lobija da unište Neretvu od izvora do ispod Mostara izgradnjom 10 brana, star 50 godina, još je aktualan. U ovoj istoj dvorani barem dva puta od ukupno deset naunih skupova iskazali smo otpor izgradnji HE Konjic i zahtijevali odustajanje od tog monstruoznog neekološkog projekta. Argumente koje smo prezentirali o svim aspektima ove bezdušne brane, o vrhuncu ekoloških štetnih uticaja te o sigurnosnim rizicima niko nije osporio. Naprotiv, sva bosanska pamet, ali i šire prepoznala je u tom projektu sve negativne posljedice i štete po ovjeka i prirodu koje bi nastale realizacijom projekta.

Opširnije...
 

Anketa

Smatrate li da područje planine Prenj treba proglasiti nacionalnim parkom?