Spektakularna objava početka radova na „decenijskom“ projektu PDF Ispis E-mail
03 February 2011
Image Vijest sa naslovom „Pripreme za mHE na Neretvici“ objavljena je 01.02.2011. g. u većini federalnih elektronskih i printanih medija. Vijest je po mnogo čemu slična onoj o početku radova na izgradnji HE Vranduk. I dok je ova potonja objavljena uoči izbora uz prisustvo vrha vlasti FBiH, a nazvana „početkom radova“ i očito bila u funkciji predstojećih izbora, ova vijest je bar korektno radove nazvala prvom fazom geoloških istražnih radova. Po čemu je zanimljiva ova vijest? Prije svega po tome što se objavljuje vijest u svim medijima o jednoj minornoj fazi procesa izgradnje svakog hidroenergetskog projekta, a posebno ako su u pitanju mini HE (mHE) male snage i veličine, kakve su ove četiri na Neretvici. Očigledno je deficit u vijestima o značajnijim investicijama u BiH dao prostor velikoj Elektroprivredi BiH da lansira vijest o skromnoj etapi u procesu izgradnje mHE. Međutim, ovaj naš osvrt nije u toj funkciji. Kao redovni aktivni sudionik javnih rasprava i procedura Procjene uticaja na okoliš (PUO), Udruženje Zeleni Neretva želi svoje čitaoce obavjestiti o slijedećoj genezi o razvoju ovog hidroenergetskog projekta. Naime, unazad par godina pojavilo se idejno rješenje za mHE na slivu rijeke Neretvice u općini Konjic. Potom je zaključen koncesioni ugovor između općine Konjic, kao koncesora i EP BiH, kao koncesionara za izgradnju 15 mHE. Prošle godine organizirana je javna rasprava o Procjeni uticaja na okoliš na cjelovitom rješenju, odnosno za svih planiranih 15 mHE. To je projekat velikog uticaja na okoliš – dovoljna je samo konstatacija da bi se čak 40 km vodotoka Neretvice i pritoka (gotovo cijeli vodotok) trebalo naći u „cjevovodima“!!!
Udruženje Zeleni Neretva je na osnovu Studije uticaja dalo veoma seriozno i stručno mišljenje o projektu i njegovom uticaju na okoliš. O kvaliteti mišljenja pohvalno su se izrazili i vlasti i nosioci koncesije, ali i kreatori Studije uticaja. Očekivali smo da će neke naše sugestije i mišljenja biti prihvaćeni i ugrađeni u tekst okolinske dozvole. Međutim, prošlo je više od deset mjeseci od dostave mišljenja. Nikada nismo zvanično saznali da li je okolinska dozvola izdata i da li je u njenom sadržaju osiguran minimum zaštite vodotoka i ekosistema. Kao aktivni sudionik procesa izrade tog dokumenta, koji je ključni i za sve druge dozvole (urbanistička, građevinska), nikada nismo dobili tekst okolinske dozvole, niti obavještenje o tome da li su naše sugestije uzete u obzir i ugrađene u tekst okolinske dozvole. Napominjemo da se sadržaj okolinskih dozvola ne može preuzeti čak ni na web stranici nadležnog ministarstva. Također smo informisani da ni općina Konjic, kao koncesionar, nije dobila sadržaj okolinske dozvole.
Ovakva praksa je bivala prisutna i tokom ranije provedenih procedura PUO za mHE na drugim vodotocima u općini Konjic (Trešanica, Kraljuštica). Stoga se pitamo kakva je naša uloga u ovim procedurama? Da li da osiguramo neophodni zakonom propisani postupak takozvanog „učešća javnosti“ u postupku dodjele okolinske dozvole i da budemo „ikebana demokratskog procesa“? Naravno, pitanje se usmjerava na državne organe (kantonalna i federalna ministarstva) koja provode procedure i izdaju okolinske dozvole.
A što se tiče investicije EP BiH ona se lagano razvlači u dugi neizvjesni period. Jer, kada je zaključen ugovor o koncesiji, odnosno kada je organizovana javna rasprava, prezentiran je cijeli projekat i određeni realni rokovi završetka radova. Potom se već u martu 2010. godine govori o tri faze projekta, a evo danas se u medijima informišemo o prvoj fazi prve faze realizacije projekta. Projekat ima sve šanse da postane decenijski poduhvat EP BiH.   
 
< Prethodna   Slijedeća >

Anketa

Smatrate li da područje planine Prenj treba proglasiti nacionalnim parkom?