Međunarodni dan biološke raznolikosti – 22. maj PDF Ispis E-mail
25 May 2012
ImageUjedinjene nacije su proglasile 22. maj Međunarodnim danom biološke raznolikosti (biodiverzitet) da bi podigle svijest o značaju i ugroženosti biodiverziteta na na planeti Zemlji. Šta je to biodiverzitet i koji je njegov značaj? „Definicija biološke raznolikosti, koja je posve jednostavna, sveobuhvatna i potpuno operativna... vjerovatno nikada neće biti pronađena.“ (Noss, 1990)
Biološka raznolikost najjednostavnije kazano je raznolikost živog svijeta na planeti Zemlji. To je raznolikost života i svih njegovih procesa, a to uključuje niz živih organizama, genetske razlike među njima, te zajednice i ekosisteme u kojima se pojavljuju. Raznolikost vrsta određenog prostora predstavlja bogatstvo u ekološkom, ekonomskom i društvenom pogledu i ima ogroman značaj za dalji razvoj civilizacije, zaštitu i opstanak čovjeka i njegove životne sredine.

U svijetu u kojem živimo čovjek svakim danom sve više ugrožava sveukupni biodiverzitet na planeti Zemlji. Na žalost ni čovjek naših područja, naše države, naše općine, našeg grada nije drugačiji kada je u pitanju odnos prema biodiverzitetu i prema prirodi općenito. Zahvaljujući ljudskim aktivnostima promjene na našoj planeti su ubrzane i do 1.000 puta. Vrste nestaju izuzetno velikom brzinom, a čovjek svojim aktivnostima taj trend svakim danom sve više i više povećava.

Pritisci na biodiverzitet u našoj općini su jako izraženi. Budući da općina Konjic ima izuzetno veliku biološko-ekološku vrijednost svaka intervencija čovjeka u prirodnom području pravi nemjerljivo veliku štetu biodiverzitetu ovih područja i prirodi općenito. Zadnji veliki „napad“ na prirodu bio je požar na području Zlatara, a u kojem je izgorjelo 250 ha crnogorične šume, koja u pogledu biodiverziteta ima neprocjenjivi značaj. Sa druge strane, kada je u pitanju zaštita prirode i bidoiverziteta, procesi su jako spori i neefikasni, a sve to za krajnji rezultat ima nezaštićenost čak i najvrijednijih područja. Tako, još uvijek čekamo na nacionalne parkove (Bjelašnica-Igman-Rakitnica, Prenj-Čvrsnica-Čabulja), kao i na niže nivoe zaštite, u prvom redu za neprocjenjivo vrijednu šumu crnog bora u zajednici sa crnjušom, na području Vrtaljice i Zlatara.

I dok priroda svakim danom gubi po jedan dio sebe i svoga postojanja, mi ne radimo ništa ili radimo jako malo, da pomognemo prirodi da sačuva svoju djecu, da sačuva biodiverzitet i svrhu svoga postojanja, ako ne zbog nje, zbog prirode, onda zbog nas samih. Povedimo računa o prirodi, o neprocjenjivoj vrijednosti biodiverziteta, povedimo računa o našoj budućnosti i budućnosti generacija koje dolaze, a kojima prirodu moramo ostaviti jer smo je od njih posudili.
 
< Prethodna   Slijedeća >

Anketa

Smatrate li da područje planine Prenj treba proglasiti nacionalnim parkom?