Zašto Prenj još uvijek čeka na zaštitu? PDF Ispis E-mail
01 June 2012
ImageIdeja o institucionalnoj zaštiti planine Prenj datira još iz pedesetih godina prošlog stoljeća. Razlog za ovu ideju leži u činjenici da planina Prenj, po mišljenju mnogih relevantnih znanstvenika, predstavlja najvrijednije prirodno područje u Bosni Hercegovini. Prostornim planom bivše SRBiH iz 1981. godine, a koji je još pravno na snazi, predviđeno je osnivanje Nacionalnog parka u čiji sastav bi ušli planinski masivi Prenja, Čvrsnice i Čabulje. Obzirom da se ovaj plan ni do danas nije realizovao postavlja se logično pitanje zašto je to tako?

Razlozi neuspostavljanja ovog planiranog nacionalnog parka u vremenu bivše države mogli bi se pronaći u tadašnjem državnom uređenju i razvojnim strategijama. Naime, Bosni i Hercegovini je bila namjenjena uloga energetske baze sa pratećom „prljavom“ industrijom (rudnici, elektrane, čeličane i sl.), dok su brigu o zaštiti prirode vodile druge jugoslovenske republike. Također, za taj period karakteristično je da se mnogo više pažnje posvećivalo pojedinačnim objektima prirode i manjim lokalitetima, nego širim područjima kao što je to slučaj sa ovim prostorom. Razlog uspostavljanja dva bosansko-hercegovačka nacionalna parka (Sutjeska i Kozara) u tom periodu, bio je više istorijske prirode (poprišta velikih bitaka) nego stvarna želja za zaštitom ovih prirodnih područja. Međutim, danas nema nikakvog razumnog objašnjenja zašto nadležne institucije još uvijek nisu zaštitile prirodno blago Prenja, Čvrsnice i Čabulje.
Podsjećamo, prvu poslijeratnu inicijativu za zaštitu Prenja, Čvrsnice i Čabulje uputio je još 1996. godine Đuro Fukarek iz Zavoda za zaštitu kulturnog i prirodnog naslijeđa FBiH, koji je tom prilikom izradio prijedlog za pokretanje postupka za proglašenje područja planina Prenj, Čvrsnica i Čabulja u nacionalni park. Međutim, tada je očigledno bilo još rano za pokretanje takve procedure. Sedam godina kasnije ekološka udruženja iz Konjica i Jablanice (Zeleni-Neretva i Eko-Neretva) su u oktobru 2003. g. dale zvanični prijedlog federalnom resornom ministarstvu za pokretanje postupka proglašenja nacionalnog parka. Ovom prijedlogu dali su potporu eminentni stručnjaci koji su na održanom skupu u Konjicu prezentirali svoja stručna izlaganja kao prilog ovom prijedlogu. Nedugo nakon toga Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša FBiH je započelo zakonsku proceduru za proglašenjem nacionalnog parka. Obzirom da je 2003. g. donesen i novi Zakon za zaštitu prirode FBiH zakonske prepreke za uspostavljanje NP nisu postojale. Ovom prilikom citiramo odgovor nadležnog ministarstva iz maja 2005. g., a na dopis Udruženja „Zeleni - Neretva" o statusu predloženog područja: „Zakonom o prostornom uređenju, član 80. stav 1. (Sl. novine FBiH, broj 52/02), prema kome se, do donošenja Prostornog plana Federacije, u istoj primjenjuje Prostorni plan BiH za period od 1981. do 2000. godine, a prema kome je obuhvat planinskog masiva Prenj - Čvrsnica - Čabulja predviđen stepenom zaštite nacionalnog parka, i za koga je, u skladu sa članom 80. stav 3. Zakona o prostornom uređenju (Sl. novine F BiH, broj 52/02), odluka o utvrđivanju navedenog obuhvata područjem od značaja za FBiH u fazi pripreme.“ Od tada je prošlo punih dvanaest godina, a da praktično ništa nije urađeno na zaštiti ovog područja.
Istina, u međuvremenu je donešena Odluka od strane Parlamenta FBiH kojim se ovo područje proglašava kao „područje od značaja za Federaciju BiH“. Međutim, ova odluka, koja bi trebala biti neka vrsta prelaznog rješenja do konačnog uspostavljanja nacionalnog parka, ne obezbjeđuje nikakvu praktičnu zaštitu na terenu. Stoga je ovaj prostor već dugi niz godina otvoren za razne vrste devastacije. Nesporno je da područje planinskih masiva Prenja i Čvrsnice – koje je među biolozima poznato pod nazivom „prenjski (hercegovački) endemni razvojni centar“, a zbog velike koncentracije endemnih i reliktnih biljnih vrsta – odavno zaslužuje da bude pod zaštitom države. Također je nesporno da ovo područje, pored florističkih, posjeduje niz geomorfoloških, pejzažnih i inih visokih prirodnih vrijednosti, koje bi u nekoj normalnoj sredini već odavno bile prepoznate, valorizirane i stavljene u funkciju održivog razvoja. Nažalost, zbog tromosti nadležnih instititucija, kao i zbog inferiornosti javnosti (posebno stručne), ovo jedinstveno prirodno područje će još dugo čekati na zaštitu. Nadamo se da do tada vrijedni prirodni fenomeni planine Prenj, zbog kojih je i predložen za zaštitu, neće biti potpuno devastirani.  

 
< Prethodna   Slijedeća >

Anketa

Smatrate li da područje planine Prenj treba proglasiti nacionalnim parkom?