Održana „javna“ raprava o Studiji uticaja na okolinu planiranih hidroelektrana na rijeci Ljuta PDF Ispis E-mail
05 October 2012

ImageU Konjicu je 04.10.2012. održana „javna“ rasprava o Studiji uticaja na okolinu planiranih mini hidroelektrana na rijeci Ljuta. Raspravu su vodili predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) koji su na samom početku dali riječ predstavnicima investitora / koncesionara - kompaniji Turboinstitut iz Slovenije. Predstavnici investitora su – tehnički veoma šturo, ali uz gomilu hvalospjeva i demagogije – predstavili idejno rješenje hidroenergetskog iskorištenja rijeke Ljute.

 

Nakon toga je od strane nosioca izrade Studije uticaja na okoline (SUO) izvršena prezentacija Studije  za planiranih 10 hidroelektrana na rijeci Ljuta, koja je pritoka Neretve u njenom gornjem toku. Predstavnici nositelja izrade SUO (Institut za hidrotehniku, Sarajevo) nisu ulazili detaljnije u suštinu problematike i studiju su prezentovali općenito. Tek nakon uvodnih izlaganja počela je i „javna“ rasprava u kojoj su učestvovali: građani općine Konjic, mještani sela Ljuta i okoline, predstavnici Organizacije sportskih ribolovaca, predstavnici lokalnih vlasti, predstavnici kantonalnog ministarstva okoliša i predstavnici udruženja Zeleni Neretva.

Predstavnici udruženja Zeleni Neretva su, prije svega, ukazali na propuste organizatora javne rasprave (FMOIT) obzirom da je poziv za učešće na raspravi, kao i projektna dokumentacija (SUO), zaprimjena nepuna dva dana prije zakazane javne rasprave iako Zakon o zaštioti okoliša FBiH predviđa period od 30 dana. Stoga aktivisti udruženja nisu imali vremena da detaljnije prostudiraju obimnu dokumentaciju te će zato i izneseno mišljenje na raspravi biti znatno reducirano. Naglašeno je da ovakva organizacija „javne“ rasprave (bez blagovremenog obavještavanja zainteresiranih subjekata i dostavljanja dokumentacije) nije u funkciji uključivanja javnosti u proceduru PUO već upravo suprotno – više je u funkciji isključivanja javnosti. Dalje je od strane predstavnika udruženja istaknuto da prezentirano idejno rješenje planiranih elektrana nije u skladu sa tenderskom dokumentacijom na osnovu koje je izdana koncesija, te da je koncesionar radikalno promjenio projektno rješenje time što je umjesto 9 planiranih mini HE (tzv. Tirolski tip, bez brana i akumulacija) preprojektovao idejno rješenje u sistem sa 7 mini HE (u gornjem toku) i tri velike hidroelektrane sa visokim branama (30-ak metara visine) i pripadajućim akumulacijama u donjem, kanjonskom dijelu vodotoka. Ova tri potonja objekta se ne mogu svrstati u mini HE (niti u obnovljive izvore energije) obzirom da se radi o klasičnim derivacionim hidroelektranama sa visokim branama i obimnim akumulacijama. Predstavnici udruženja Zeleni Neretva su u nastavku istakli da je cijelo predmetno područje sliva Ljute, po još uvijek važećem Prostornom planu FBiH, planirano kao dio budućeg Nacionalnog parka, te da je Odlukom Parlamenta FBiH iz 2004. g. obilježeno kao područje od posebnog značaja za Federaciju BiH. Stoga je dato mišljenje da bi izgradnja hidroelektrana sa velikim branama u kanjonu Ljute (koji je prirodno najvrijedniji dio vodotoka) imala za posljedicu ogromnu devastaciju kanjona i izvršila trajnu dezintegraciju vodotoka, a što je u suprotnosti sa gore pomenutim prostorno-planskim aktima FBiH. Iz tog razloga se udruženje Zeleni Neretva snažno protivi planiranoj izgradnji pomenutih velikih brana te smatra da se, u skladu sa Prostornim planom i Odlukom o posebnom području od značaja za FBiH, mora izvršiti mnogo strožija procedura PUO za sve planirane objekte (i za mini HE) nego što je to slučaj sa „redovnim“ procedurama PUO kada se objekti ne nalaze u područjima planiranim za zaštitu. Pored toga, istaknuto je da će udruženje o svim propustima Sektora za okolinske dozvole, a koji se veoma često dešavaju – barem kada su u pitanju dosadašnja iskustva udruženja – obavjestiti rukovodstvo ministarstva i tražiti da se ovakva praksa sankcioniše i promijeni.  Na kraju je istaknuto da će udruženje Zeleni Neretva u ostavljenom vremenskom roku (15 dana) prostudirati obimnu dokumentaciju Studije (1.700 stranica) i dostaviti detaljno pismeno mišljenje o SUO i na isto tražiti decidan odgovor od ministarstva u smislu koja od sugestija/mišljenja su prihvaćena, a koja nisu i iz kojeg razloga. Nažalost, do sada Sektor za okoliš FMOIT-a nije davao nikakve povratne odgovore udruženju Zeleni Neretva u svim dosadašnjim provedenim postupcima PUO (udruženje redovno učestvuje u postupcima PUO), iako ministarstvo na to obavezuju zakonski propisi FBiH.

 
< Prethodna   Slijedeća >

Anketa

Smatrate li da područje planine Prenj treba proglasiti nacionalnim parkom?