SAOPŠTENJE ZA JAVNOST Hidroelektrane ponovo prijete rijeci Ljutoj PDF Ispis E-mail
11 May 2017
Image Hidroelektrana Dindo, zajedno sa još sedam hidroelektrana, vraćaju se ponovo kao zombi projekat da unište rijeku Ljutu. Na održanoj javnoj raspravi u Konjicu o Studiji utjecaja na okoliš se čuo ujedinjen glas koji je protiv studije i čitavog projekta.
Predstavnici udruženja Zeleni Neretva iz Konjica, Terra Dinarica i Eko akcija iz Sarajeva i Centra za životnu sredinu iz Banja Luke su bili prisutni na javnoj raspravi i argumentovano branili stanovište da rijeka Ljuta mora ostati netaknuta divlja rijeka.
 
Amir Variščić, Zeleni Neretva, Konjic: „Porazno je da se svakih par godina moramo ispočetka boriti protiv ovakvih suludih projekata. Ljuta treba da bude očuvana i da se koristi u svrhe zaštite prirode i održivog turizma. Na području općine Konjic su planirane 44 hidroelektrane. Općina Konjic temelji svoj strateški razvoj na turizmu, što je u suprotnosti sa ovakvim hidroenergetskim planovima“.

Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu, Banja Luka: „Od 244 rijeke u Bosni i Hercegovini na skoro svim su planirane hidroelektrane. Obzirom da su one privatni interes u koji ulažemo javni novac, one predstavljaju pljačku naroda, na uštrb uništene prirode. Ne očekujemo da se političari opamete. Branićemo rijeku po rijeku sve dok god ovo ludilo ne prestane“.
 
Image 
 
Anes Podić, Eko akcija, Sarajevo: „Investitor iz Slovenije na pitanje koliko je zaštićenog područja u Sloveniji nije imao odgovor. U Sloveniji je zaštićeno 54% teritorije, a u Bosni i Hercegovini oko 2%. Zbog svojih iznimnih prirodnih vrijednosti, Prostorni plan iz 1981. godine,a koji je još uvijek na snazi, predvidio je ovo područje kao dio nacionalnog parka Igman, Bjelašnica, Treskavica i kanjon Rakitnice (Visočica). Uspostava nacionalnog parka bi stvorila mogućnost za otvaranje stotina radnih mjesta u seoskim područjima općine Konjic, iz kojih ljudi konstantno odlaze“.

Džana Bordanić, Terra Dinarica, Sarajevo: „Priroda naše države je jedinstvena, a kanjoni i klisure pripadaju specifičnim pejzažima Bosne i Hercegovine. Oni predstavljaju razvojne centre flore, faune i vegetacije i refugijume biodiverziteta.Imamo ne samo potencijale, nego i divne primjere gdje očuvana priroda privlači turiste i potiče razvoj lokalnih zajednica. U studiji je primjetan nedostatak podataka o flori i fauni, što ukazuje na to da nisu izvršena literaturna niti terenska istraživanja. Gradnjom hidrorelektrana nepovratno se uništavaju ekosistemi i narušavaju kompleksni odnosi između vrsta“.

Javnost ima mogućnost da komentariše Studiju utjecaja na okoliš još 15 dana, te pozivamo sve da pošalju svoje komentare. Studija se nalazi na stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, na sljedećem linku: http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/1501/

Kontakt osobe:
Amir Variščić, Zeleni Neretve, Konjic - Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript , 061 627 549061 627 549
Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu, Banja Luka – Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript , 065 604 438065 604 438
Anes Podić, Eko akcija, Sarajevo - Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript , 062 293 763062 293 763
Džana Bordanić, Terra Dinarica, Sarajevo - Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript , 063 272 954063 272 954
 
Slijedeća >

Anketa

Smatrate li da područje planine Prenj treba proglasiti nacionalnim parkom?