E, pa počnite brinuti PDF Ispis E-mail
02 May 2005


Razlika u primljenoj i emitiranoj toplini iznosi 0,85 vati za svaki kvadratni metar zemljine površine. To ogovara količini od 7 trilijuna žarulja od 60 vati ili energiji koja se dobije od milijun elektrana od po jedan megavat.
"Većina dodatne topline zagrijava oceane, što i jest krajnje 'odlagalište' za većinu Sunčevog zračenja koje stiže do Zemlje", kaže Jim Hansen, direktor NASA-inog Goddardovog instituta za svemirske studije iz New Yorka, i vodeći svjetski stručnjak za klimatske promjene.

Razultati su poljedica modelirane studije atmosferskog "energetskog budžeta". Hansen kaže da su proračuni poduprti preciznim mjerenjima temperature oceana tijekom posljednjih deset godina.

Studija pruža dokaze i za planetarno zagrijavanje i za zakašnjelu rekaciju na zagrijavanje planeta uzrokovano povećanom akumulacijom stakleničkih plinova u Zemljinoj atmosferi. Staklenički plinovi zraboljavaju infracrveno zračenje, sprečavajući njihovu disperziju u svemir.

Hansen je proračunao da je već 0,6°C zagrijavanja u "cijevima". To je točni iznos zagrijavanja koje se dogodilo na Zemlji tijekom prošlog stoljeća. "Polovica toga će se manifestirati kroz 30 do 40 godina, a ostatak će slijediti u kasnijim desetljećima", kaže Hansen.

Vremenska odgoda u manifestacijama već akumulirne topline događa se zato je trebaju desetljeća da bi se zagrijao ocean, glavni pokretač klimatskog sustava na Zemlji.

Hansen upozorava da je 'odogoda' tempirana bomba: "Budemo li, prije nego išta poduzmemo, čekali pojavu nepobitno strašnih dokaza klimatskih promjena, one će se ionako događati."

Istina, klimatološki skeptici nisu baš uvjereni u to. Richard Lindzen, sa slavnog MIT-a kaže: "Iskreno, ne možemo mjeriti takve termičke uneravnoteženosti. Tako ovi rezultati vjerojatno počivaju na pretpostavkama."

No, Peter Cox iz britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju kaže da bi proračun energetske neravnoteže trebao znanstvenicima pomoći da preciznije pristupaju klimatološkom sustavu u kojem se 'forsira' efekt staklenika. Drugim riječima, može nam preciznije reći koliko zagrijavanja možemo očekivati iz već postojeće koncentracije stakleničkih plinova.

I to bi moglo biti kritično u brzom zaustavljanju opasnih klimstkih promjena. Hansen tvrdi da svako zagrijavanje, počevši od danas, koje prelazi 1°C može pokrenuti strahovito brzo otapanje ledenih kapa.

"Proces bi mogao započeti na Grenlandu oslobađanjem 'nepregledne armade ledenih brijegova' u ocean što bi razine svjetskih mora u kratko vrijeme podiglo za nekoliko metara" kaže Hansen.

Ako je njegov model i proračun ispravan, Zemlja je na dobrom putu da toplinu potrebnu za to već "ima u cijevima".

Preuzeto sa www.iskon.hr
 
< Prethodna   Slijedeća >

Anketa

Smatrate li da područje planine Prenj treba proglasiti nacionalnim parkom?