Javnost ponovo izigrana: „zakon o zagađivačima“ opet pred poslanicima
08 December 2016
ImageKada je novi tekst Zakona o zaštiti okoliša FBiH, u vidu radne verzije, ponuđen javnosti na raspravu i davanje mišljenja više NVO-a ekološkog usmjerenja, pa i Udruženje „Zeleni Neretva“ Konjic, dali su više konkretnih primjedbi i komentara u cilju kreiranja boljeg zakona zarad efikasnije zaštite okoliša. Nažalost, kada je tekst Nacrta Zakona, nakon civilne javne rasprave, „prerastao“ u Prijedlog Zakona te otišao u skupštinske klupe, uvjerili smo se da nosioci izrade teksta (djelatnici FMOIT) nisu uvažili dobronamjerne primjedbe i komentare od strane NVO-a.
Udruženje „Zeleni Neretva“ Konjic je u zakonskom roku dalo svoje mišljenje na pojedine odredbe Nacrta zakona. Objavljivanjem teksta Prijedloga Zakona uvjerili smo se da ponovo (baš kao i u prošlom „ciklusu“ usvajanja istog Zakona) naša mišljenja nisu uvažena. Konsultacijama sa ostalim NVO koji su davali mišljenja ustanovili smo da ni njihove primjedbe nisu uvažene. Da li je zaista postala notorna činjenica da je u predstavi demokratske procedure javne rasprave civilni sektor (čitaj: javnost) samo jedna ikebana i ništa više? Uostalom, u to smo se uvjerili nebrojeno puta prilikom neuvažavanja naših mišljenja na Studije uticaja na okoliš pri postupcima PUO za projekte visokog ekološkog rizika. Zakonodavac je očito popustio pred pritiscima budućih koncesionara i investitora te je u Prijedlogu Zakona, između ostalog, ostavio opasnu odredbu da okolinska dozvola nije potrebna za istraživačke i razvojne aktivnosti, kao i za testiranje novih proizvoda i procesa bez ikakvog ograničenja. Budući investitori moći će bez ikakve okolinske dozvole devastirati velike prostore u potrazi za fosilnim gorivima (rude, nafta) ili mineralima, a da ga ama baš ništa u tome ne ograničava sa aspekta zaštite okoliša i prirode. Pod motom testiranja moći će godinama proizvoditi sa sasvim novom tehnologijom bez provjere ekoloških rizika i zaštite okoliša. Nadalje, izuzetak kada se ne mora dati informacija javnosti o zaštiti okoliša postaće pravilo jer će mnogi rizici, pa i ekološki incidenti biti zaštićeni poslovnom tajnom, zaštitom državnih interesa i sl. Nažalost, sličnih propusta te nedefiniranih i „razvodnjenih“ članova zakona – posebice u oblasti okolinskih dozvola – suviše je mnogo za jedan mali informativni tekst.