Da li je okolinska dozvola samo formalnost? PDF Ispis E-mail
26 June 2012
ImageZakon o zaštiti okoliša FBiH definira da pogoni i postrojenja mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku (ekološku) dozvolu izdatu u skladu sa odredbama ovog zakona. Okolinska dozvola ima za cilj visok nivo zaštite okoliša, a njeno izdavanje je regulisano Zakonom o zaštiti okoliša. Ukoliko je pogon/postrojenje na listi pogona/postrojenja koji mogu biti pušteni u rad samo ako dobiju okolinsku dozvolu, pristupa se proceduri Procjene uticaja na okoliš.
Tokom trajanja procedure javnost ima pravo da se uključi u proceduru i da daje svoja mišljenja, sugestije i primjedbe.
Na web stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) nalazi se dokument sa listom izdatih okolinskih dozvola do 22.05.2012. godine u kojem stoji da je FMOIT, odnosno njegov Sektor za okolinske dozvole izdao ukupno 332 okolinske dozvole. Prema nezvaničnim informacijama kojima raspolažemo (budući da na web stranici FMOIT-a ne postoji zvanični podatak), ukupan broj podnešenih zahtjeva za okolinsku dozvolu na nivou FBiH je veći samo za jedan, te iznosi ukupno 333 zahtijeva. Zahtjev za dobivanje okolinske dozvole za spalionicu organskog otpada u Visokom je jedini zahtjev koji je dobio negativan odgovor od strane FMOIT.
Nakon ovih podataka, postavlja se pitanje svrsishodnosti okolinske dozvole. Da li je to samo jedan u nizu formalnih dokumenata koje je potrebno „prikupiti“ ili je to stvarno akt koji treba da je u funkciji zaštite prirodne i životne sredine. Da li smo mi stvarno toliko ekološki i ekonomski jako i samosvjesno društvo, da od 333 zahtjeva za izgradnju pogona i postrojenja čak njih 332 dobije pozitivan odgovor. Ako je tako, onda sa sigurnošću možemo tvrditi da imamo jako uspješne projektantske kuće, kao i one koje su nositelji izrade studije uticaja na okoliš.
Sa druge strane, puno realnija opcija je da je izdavanje okolinskih dozvola na nivou Federacije Bosne i Hercegovine samo formalni proces, koji u biti ne donosi značajne promjene u samom projektu, niti u njegovom uticaju na okolinu. U prilog ovoj tvrdnji ide i „zapadnoeuropska praksa“ gdje je procent odbijenih zahtjeva izmedju 20 i 30% i ima konstantnu tendenciju rasta, budući da okolinski zahtijevi postaju sve zahtijevniji.
Na kraju nam ostaje samo da se zapitamo koja je svrha okolinskih dozvola i procedura koje vode ka izdavanju iste, ako je Sektor za okolinske dozvole pri Federalnom ministarstvu okoliša i turizma od ukupno 333 zahtijeva njih 332 ocijenio kao pozitivne!?
 
< Prethodna   Slijedeća >

Anketa

Smatrate li da područje planine Prenj treba proglasiti nacionalnim parkom?