zeleni-neretva.ba

Najveća zabilježena poplava u istoriji Konjica desila se davne 1934. godine. Tada je uslijed klizanja i obrušavanja tla iznad Neretve, upravo na današnjoj lokaciji izgradnje HE Ulog, došlo do stvaranja privremene brane i velike vodene akumulacije, koja je nakon pucanja uzrokovala ogromni plavni talas pri čemu je Konjic doživio najveću poplavu u svojoj istoriji. Za sve druge, manje poplave koje su zadesile Konjic u skorijoj istoriji uzrok je identičan:

Poslovi na izgradnji hidroelektrane Ulog su obustavljeni nakon pogibije dva radnika na gradilištu prije više od godinu i pol dana. Razlog obustave radova su problemi koji su se pojavili prilikom izvođenja pripremnih građevinskih radova, a koji su uzrokovani geološki nestabilnim tlom na području planirane elektrane. Predstavnici firme EFT, koja je koncesionar i investitor projekta HE Ulog, priznaju da su prisiljeni vršiti dodatna geološka istraživanja jer su „geološki uslovi na gradilištu bitno složeniji nego što je prvobitno pretpostavljano na lokacijama budućih ključnih objekata na brani Nedavić i mašinskoj zgradi u Ljusićima“. Ovaj dio geološki osjetljivog terena nikada, prije pojave projekta HE Ulog u izvedbi EFT-a, nije bio predmet razmatranja u smislu izgradnje osjetljivih objekata disperzionog dijela elektrane. Stoga nikada ranije nisu izvršena geološka ispitivanja pa je investitor u ovaj projekat ušao „grlom u jagode“, te nije obavio sve potrebne istražne geološke radnje. Međutim, to nije smetalo nadležnom ministarstvu Vlade RS-a da ovoj firmi dodjeli sumnjivu građevinsku dozvolu u aprilu 2013. godine.

 

 

Investitor je još u samim počecima realizacije HE Ulog zanemarivao upozorenja stručnjaka da je ovo područje geološki izuzetno osjetljivo i da veliki građevinski zahvati, kao što je izgradnja visoke brane, mogu izazvati katastrofalne posljedice. Jedan od naših najuglednijih geologa, prof. dr. Ibrahim Bušatlija je u više navrata upozoravao javnost da je izgradnja hidroelektrane na ovom trusnom području izuzetno rizična i neprihvatljiva. Eventualni nastavak intenzivnih radova (iskopi, miniranja, tuneli i dr.) prijeti ogromnim urušavanjem i zaustavljanjem vodotoka Neretve, a kao rezultat toga i moguće razorne poplave nizvodno sa silnim pokretanjem obrušenog materijala u nastaloj bujici. To prijeti ne samo razornim poplavama u Konjicu i drugim naseljima uz Neretvu, nego i radikalnim izmjenama korita i obrušavanjem obala Neretve nizvodno.