Obzirom da smatramo da nam je dužnost i obaveza da javnosti predočimo šta se dogodilo sa provedenom peticijom protiv izgradnje brana na Neretvi to ćemo ovaj put i učiniti. Podsjećamo, nakon niza sumnjivih poteza, koje je federalna vlada krajem 2006. g. učinila u vezi sa planiranjem izgradnje sistema hidroelektrana na Gornjoj Neretvi, Udruženje Zeleni-Neretva je u okviru kampanje zaštite Neretve pokrenulo inicijativu za potpisivanjem peticije protiv izgradnje brana. Sakupljanje potpisa je izvršeno relativno brzo i uz nesebičnu pomoć brojnih organizacija, neformalnih grupa i pojedinaca. Nakon što je broj potpisnika dostigao respektabilnih 15.000 građana, sakupljanje potpisa je zvanično i završeno.           
Glavni efekat u vidu privlačenja pažnje medija je postignut i na njega se najviše i ciljalo prilikom iniciranja ove aktivnosti. Međutim, onaj drugi efekat, koji se (u demokratskim sistemima) ogleda u uvažavanju stavova javnosti od strane vlasti, ipak nije postignut. Nakon što je paket sa potpisima peticije poslan poštom na adresu federalne vlade isti je vraćen nakon mjesec dana uz naznaku da primalac (vlada) nije preuzeo pošiljku iako je bio više puta obavješten od strane pošte. Misleći da je u pitanju neki tehnički propust paket smo ponovno poslali poštom ali se pošiljka opet vratila uz isto obrazloženje. Očigledno je da u pitanju nije bio nikakav tehnički problem već nešto drugo!? Stoga smo odlučili da sačekamo prikladan trenutak kako bi paket sa peticijom uručili nadležnom ministru na nekom od skupova i uz prisustvo medija pogotovo što u međuvremenu pojedini zagovornici projekta se nisu libili da javno izjave da spiskovi peticije protiv brana uopće ne postoje. Na sjednici federalnog Parlamenta koja se održala u posljednoj sedmici mjeseca marta poslanik Nermin Nikšić je kao građanin Konjica i član našeg udruženja lično uručio peticiju resornom ministru Vahidu Heći. Obzirom da su taj čin prenijeli mediji tako zagovornici projekta ne mogu više negirati postojanje peticije. Ipak, to ih ne sprečava da još uvijek u svojim lobiranjima za brane ističu važnost provedene ankete sa spiskom zagovornika brana iz Bjelimića i Glavatičeva, a čiji broj potpisnika je barem stotinu puta manji od broja potpisanih u peticiji protiv brana. Naravno, pri tome ne spominju da su stanovnici sela Lađanica (dio Glavatičeva), koje se nalazi neposredno ispod lokacije planiranih brana i koje bi trpilo najveće negativne posljedice, mahom protiv brana. Uostalom, zar tu politiku dvostrukih aršina najbolje ne pokazuje nedavni čin federalnog premijera koji je, pored obilja obaveza, uspio izdvojiti vremena da pozove na  konstruktivni razgovor predstavnike mjesnih zajednica Glavatičeva i Bjelimića.