Novembar 2010. godine ostaće zabilježen i po nadprosječnim padavinama i nezapamćenim poplavama u BiH, ali i u čitavom regionu. Rijeke su se izlile iz korita i izazvale katastrofalne poplave u nizu naselja. Zanimljivo je da su u BiH najveće poplave sa velikim štetama izazvane u gradovima i naseljima uz vodotoke Drine i Neretve, ali i u Popovom polju. Zašto bi to bilo potrebno posebno istaći? Pa zato što su to upravo vodotoci sa nizom izgrađenih hidrolektrana velikih brana i vještačkih akumulacija. A brane, pogotovo velike, su višenamjenski objekti. Tako bar kaže nauka, a takvim ih deklarišu i energetičari i hidrolozi kada planiraju da grade hidroelektranu sa velikom branom i akumulacijom. I zaista, u svijetu se brane grade za razne namjene. Podsjetićemo na neke:
–    vodosnabdijevanje,
–    navodnjavanje,
–    kontrola poplavnih valova,
–    energija,
–    oplemenjivanje minimalnih proticaja,
–    rekreacija i turizam.
Nesumnjivo da su se u svijetu brane gradile za sve pobrojane namjene. I danas je preko 50 %, od skoro 50.000 izgrađenih brana, u funkciji navodnjavanja. Međutim, otkada ih je čovjek počeo praviti u primarnoj funkciji proizvodnje električne energije sve ostale funkcije ostale su mrtvo slovo na papiru. Kako je moguće da pored pet izgrađenih brana na srednjem toku Neretve (od kojih samo HE Rama i HE Jablanica imaju akumulacije od 750 hm³ zapremine) Čapljina i Metković budu poplavljeni? Kako je moguće da pored HE Mratinja na Pivi, sa visinom brane od 220 metara (16. po visini u svijetu), budu poplavljeni Foča i Goražde, da pored akumulacija HE Višegrad, HE Zvornik i HE Perućac kataklizmu doživi Bijeljina i njena šira okolina. Kako je moguće da poslije izgradnje HES-a Trebišnjica Popovo polje postane „Popovo jezero“ i to upravo onda kada nam BHRT prikazuje dokumentarac produkcije Sutjeska filma o izgrađenoj brani Grančarevo uz tvrdnju da poslije ovog poduhvata nikada više Popovo polje neće biti poplavljeno. Ta olako izrečena tvrdnja energetičara da će izgrađene brane za hidroelektrane spasiti nizvodno stanovništvo od stoljetnih poplava postaje obična laž ako je osnovna i jedina funkcija brane da pravi profit proizvodeći energiju.
Nažalost, odbrana vlasnika brana od opravdanih optužbi svodi se na „Božje davanje“, odnosno „višu silu“. Svi višedecenijski statistički podaci govore da je novembar, bar u našem regionu, mjesec natprosječnih padavina, te da ovakve padavine valja očekivati. Uostalom, graditelji i projektanti brana itekako koriste te statističke podatke u projektovanju i proračunu energetske proizvodnje. Da bi brana bila zaista u funkciji zaštite od poplava akumulacija mora biti spremna da amortizuje plavni val, a to se ne može učiniti pri punoj akumulaciji. Međutim, imati djelomično ispražnjenu akumulaciju znači rizik i moguće izgubljene kilovate  ako ne dođu očekivane kiše. Eto osnovnog razloga zašto brane za HE nisu u funkciji zaštite od poplava. Dapače, u ekstremnim slučajevima dodatno produciraju poplave naglim ispuštanjem voda preko brane, temeljnim ispustom i proizvodnjom struje. Jer prosto je za nepovjerovati da je građanima Goražda plavni val visine 2 do 3 metra došao za nepunih pola sata. To ne može biti djelo prirodnih pojava, osim ako to nije nenadano i nenajavljeno ispuštena voda iz akumulacije HE Mratinje.
Ima li rješenja za budućnost? Da li da ljudi isele i napuste svoje domove? Rješenja ima ako će brane biti i u funkciji zaštite stanovništva od poplava. Država treba da reguliše vodoprivrednim dozvolama nivo akumulacija u kritičnim godišnjim periodima velikih voda (novembar i april). Pa makar to bilo i na uštrb proizvednih kilovata. Jer patnje, nevolje i štete hiljada stradalnika puno su veće od gubitaka manje skupine ljudi iz industrije brana koji izvrsno žive od korištenja prirodnih resursa. Nakon svega najavljuju se tužbe protiv vlasnika hidroelektrana (Općina Goražde protiv HE Mratinje). Gledajući unazad nekoliko godina kada je poplavljen Mostar i tužbu grada protiv Elektroprivrede BiH, te sudski postupak koji se otegao unedogled, teško je od najavljenih tužbi, pogotovo ako je brana u drugoj državi, išta očekivati. A vlasnici brana hvale se da je 2010. godina rekordna u proizvodnji električne energije i, naravno, ostvarenom profitu.