Raspravi su, od strane civilnog društva, pored članova udruženja Zeleni Neretva, također prisustvovali predstavnici drugih nevladinih organizacija, predstavnici pojedinih mjesnih zajednica i političkih subjekata, kao i predstavnici pojedinih privrednih subjekata sa područja općine Konjic.
Na samom početku javne rasprave skupu se obratio g-din Drago Ðurković u ime FMOIT-a koji je prezentirao zakonsku osnovu za izdavanje okolinske dozvole. Potom je g-din Esad Omerović, kao predstavnik Općine Konjic prisutnima u kratkim crtama prezentirao idejno rješenje za izgradnju kolektora zajedno sa uređajem za prečišćavanje, nakon čega je g-đa Aida Muminović, predstavnik konsultantske kuće CETEOR, prezentirala urađenu Studiju uticaja na okoliš (SUO) za dato postrojenje. U nastavku javne rasprave prisutni su veće interesovanje pokazali za sam projekat, nego li za Studiju utjecaja na okoliš za kanalizacioni sistem i sistem za prečišćavanje otpadnih voda, te je znatan dio javne rasprave išao upravo u tom smjeru. Predstavnici udruženja Zeleni Neretva su još jednom iznijeli svoje primjedbe i sugestije kako na samu studiju, tako i na projekat izgradnje kanalizacionog sistema i sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Posebno je skrenuta pažnja na bitnost monitoringa ispusnih voda u prvom redu iz industrijskih postrojenja, kao i voda koje će nastati nakon procesa prečišćavanja. Kompletno mišljenje Udruženja Zeleni Neretva Konjic na Studiju utjecaja na okoliš za kanalizacioni sistem i sistem za prečišćavanje otpadnih voda Općine Konjic, a koje je pismeno dostavljeno na adresu FMOIT, može se pročitati u nastavku.

FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA
Sektor za okolinske dozvole
Sarajevo
Konjic, 16.01.2013. g.
Broj: 02/01-13

Predmet: Studija uticaja na okoliš za kanalizacioni i sistem za prečišćavanje otpadnih voda općine Konjic – mišljenje (Poziv na broj: UP-I-05/2-23-5-41/11)

Poštovani,
Prije svega želimo da kažemo da su aktivnosti koje se poduzimaju na rješavanju problema otpadnih voda na području općine Konjic, u vidu izgradnje kanalizacionog sistema i sistema za prečišćavanje otpadnih voda izuzetno pozitivne. Smatramo da je potrebno podržati sve one aktivnosti koje će voditi adekvatnom i ekološki prihvatljivom rješenju problema otpadnih voda na ovom području. Rješavanjem problema otpadnih voda i problema upravljanjem otpadom općina Konjic rješava dva izuzetno velika ekološka problema. Sa druge strane neophodno je sugerirati i na sve nepravilnosti, kao i moguće posljedice prilikom neispravnog planiranja i izgradnje ovog sistema te njegovog rada.
Studiju uticaja na okoliš za kanalizacioni sistem i sistem za prečišćavanje otpadnih voda smo pronašli na web adresi Vašeg ministarstva. Budući da redovno učestvujemo u svim javnim raspravama na području općine Konjic iskreno se nadamo da ćemo u buduće biti obaviješteni pismenim putem od strane Vašeg ministarstva o održavanju javnih rasprava na području općine Konjic, kao što je to do sada i bio slučaj. Svjesni svoje odgovornosti i važnosti projekta za građane Konjica, te za vodotoke Neretve i Jablaničkog jezera, šaljemo Vam naše mišljenje o navedenoj SUO zajedno sa primjedbama i sugestijama kako bismo pomogli iznalaženju optimalnog rješenja za upravljanje otpadnim vodama, te rehabilitaciji vodotoka na području općine Konjic, kao i zaštiti zdravlja stanovnika.
Budući da smo SUO pronašli na web stranici Vašeg ministarstva, idejno rješenje za kanalizacioni sistem i sistem za prečišćavanje otpadnih voda nam nije bilo dostupno iako bi nam uvid u isto znatno olakšalo razumijevanje pojedinih dijelova SUO.

1. Uvod
Na osnovu SUO pronađene na stranici Vašeg ministarstva, te poznavanja problematike upravljanja otpadnim vodama, a posebno na području općine Konjic, šaljemo Vam naše mišljenje o SUO  za izgradnju kanalizacionog i sistema za prečišćavanje otpadnih voda na lokaciji Drecelj.
Iz dokumentacije (dokument naslovljen kao Studija utjecaja na okoliš za kanalizacioni i sistem za prečišćavanje otpadnih voda Općina Konjic) može se vidjeti da je SUO rađena na osnovu idejnog rješenja koje je urađeno od strane Projektanta. Iako je SUO rađena krajem 2012. godine, projektno rješenje se odnosi na period 2008.-2038. godina, dok se uopće ne spominje ni okvirni period realizacije cjelokupnog projekta, a sve to može znatno uticati na značaj projekta, kao i svrsishodnost njegove realizacije u predviđenom obimu.
Također, želimo istaći da je SUO za planirani projekat jako skromno urađena te da ne prati ozbiljnost i važnost samog projekta.
2. Faza izgradnje kanalizacionog sistema i sistema za prečišćavanje otpadnih voda
Skoro kompletna kanalizaciona infrastruktura zajedno sa kolektorima, a koja je planirana da bude izgrađena u okviru ovog projekta, nalazi se u užoj zoni grada koja je u potpunosti urbanizirana, te ne posjeduje odlike prirodnih staništa. Budući da je izgradnja kanalizacionog sistema u znatnoj mjeri završena preostaje izgradnja kolektora na lijevoj i desnoj obali, čija izgradnja zbog prostora izvođenja ovih radova i njihovog obima neće značajnije uticati na okoliš ovog područja, te će uz adekvatne mjere zaštite, navedene u SUO uticaji na okoliš, biti neznačajni.
Kada je u pitanju izgradnja sistema za prečišćavanje prikupljenih voda koja je planirana na lokalitetu koji se nalazi u naselju Drecelj, nizvodno od gradske jezgre, bitno je napomenuti da je cjelokupna izgradnja planirana na površini koja je u potpunosti izgrađena čovjekovom intervencijom u prostoru, te nema niti obrise prirodnog staništa. Poželjno je povesti računa da se objekti čija je izgradnja planirana na ovom području arhitektonski uklapaju u okolni prostor i da ne remete vizuelni identitet područja, te ih kroz arhitektonska rješenja učiniti „zelenim“. Ukoliko se očekuje mogućnost pojave neugodnih mirisa potrebno je zasaditi crnogorična stabla oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koja bi znatno smanjila širenje eventualnih neugodnih mirisa na okolni prostor. Uz predviđene mjere zaštite koje su iznesene u sklopu SUO značajniji negativni uticaji na okoliš u periodu izgradnje sistema za prečišćavanje se ne očekuju.
3. Faza eksploatacije kanalizacionog sistema i sistema za prečišćavanje otpadnih voda
U fazi eksploatacije kanalizacionog sistema i sistema za prečišćavanje otpadnih voda negativni uticaji na okoliš će postojati, ali će njihov uticaj biti znatno reduciran u odnosu na negativni uticaj koji danas, bez sistema prečišćavanja, otpadne vode čine u prvom redu ekosistemu Jablaničkog jezera, a onda i rijeke Neretve u njenoj gradskoj i prigradskoj zoni. Budući da će unos otpadnih voda u rijeku Neretvu kao recipijenta biti sveden na minimum, očekuje se unaprjeđenje u prvom redu ekoloških vrijednosti Jablaničkog jezera u odnosu na trenutno stanje.
4. Primjedbe i sugestije
Budući da je sistem za prečišćavanje otpadnih voda u svojoj završnoj, trećoj fazi, planiran na 15.000 ES, nije nam jasno na koji način će se tretirati otpadne vode iz industrijskih postrojenja? Rijeka Neretva kao krajnji recipijent otpadnih voda sa područja grada će biti zaštićena kada su u pitanju otpadne vode iz domaćinstva, te stoga treba posebno povesti računa o otpadnim vodama iz industrije, a posebno metaloprerađivačke industrije koja je zastupljena u Konjicu. Industrijske vode su znatan zagađivač na području uže gradske zone i uzvodno od grada, te je iz tog razloga potrebno jasno definisati smjernice koje će osigurati zaštitu rijeke Neretve kao recipijenta od zagađenja iz industrijskih postrojenja. Ukoliko se industrijske otpadne vode ne budu adekvatno tretirale prije njihovog ispuštanja u recipijent, izgradnja kolektora zajedno sa postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda neće polučiti očekivanim rezultatima kada je u pitanju zaštita vodotoka rijeke Neretve i Jablaničkog jezera.
Budući da kanalizacioni sistem u gradu Konjicu nije odvojen na oborinske i fekalne vode u toku velikih voda će se vršiti direktno ispuštanje netretiranih otpadnih voda u recipijent. Da li su poznati vremenski periodi velikih voda u količinama koje su veće od maksimalnog kapaciteta (Qmax) sistema za prečišćavanje, te da li je predviđeni kapacitet najoptimalnije rješenje u odnosu na prosječni i maksimalni dotok otpadnih voda u sistem za prečišćavanje u toku jedne godine?
Kapacitiranje postrojenja je izvršeno na dvije linije od po 60 l/s. Ukoliko je ukupni kapacitet sistema za prečišćavanje 120 l/s, da li je raspodjela na dvije linije jednakog kapaciteta energetski najoptimalnije rješenje?
Na području utoka voda rijeke Neretve u Jablaničko jezero, na koti uspora, u proteklih par godina se redovno javlja pojava tzv. cvjetanja vode. Glavni razlog ove pojave su prekomjerne količine fosfora i azota u rijeci Neretvi koje se prelaskom u ekosistem stajaćice, Jablaničko jezero, manifestuju navedenom pojavom. Prema projektnom rješenju koje tretira SUO nije predviđeno tercijarno prečišćavanje voda, a upravo tercijarno prečišćavanje otpadnih voda bi garantovalo prihvatljive količine navedenih elemenata u vodenom ekosistemu. Potrebno je posvetiti maksimalnu pažnju količinama ovih elemenata u vodi nakon njenog prolaska kroz sistem za prečišćavanje, te ukoliko vrijednosti budu preko dozvoljenih razmisliti o proširenju sistema za prečišćavanje i uvođenju tercijarnog prečišćavanja otpadnih voda, jer tek tada će sistem prečišćavanja otpadnih voda imati svoju punu funkciju.
Mulj koji će nastati prečišćavanjem otpadnih voda MBR tehnologijom potrebno je odložiti na određeni način. Bitno je znati što se sve može naći u mulju koji će nastati u ovom procesu, te shodno tome definisati konkretan plan upravljanja ovim produktom.
U SUO se navodi da podaci o monitoringu stanja voda uzvodno od Konjica nisu dostupni, iako se isti mogu naći na stranici Agencije za vodno područje Jadranskog mora. Potrebno je uraditi detaljan monitoring u prvom redu rijeke Neretve i Jablaničkog jezera kao glavnih recipijenata, da bi se nakon puštanja u rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u potpunosti mogla pratiti efikasnost i efektivnost sistema za prečišćavanje otpadnih voda.
Potrebno je izraditi katastar zagađivača u kom bi bio naveden naziv privrednog subjekta, vrsta djelatnosti koju obavlja, način ispuštanja otpadnih voda, da li se radi o ispuštanju otpadnih voda direktno u recipijent ili postoji neki prethodni tretman, te shodno tome napraviti i plan aktivnosti djelovanja pojedinih industrijskih pogona kada je u pitanju tretman otpadnih voda koje nastaju u industrijskim procesima. Ovo je posebno bitno uraditi kada se uzme u obzir efikasnost federalnih inspekcijskih organa odgovornih za ovu oblast.
Kao i kod svih intervencija u okolišu, tako i prilikom izgradnje navedenog kolektora sa sistemom za prečišćavanje vode ključna stvar jeste monitoring. Studija uticaja na okoliš ne predviđa ko je ustanova koja će da radi monitoring rada postrojenja, a od posebnog značaja je konstantni monitoring industrijskih otpadnih voda, budući da su industrijska postrojenja značajan zagađivač na ovom području. Studija ostavlja otvoren prostor, te je potrebno definirati ko je odgovorna institucija za monitoring rada sistema za prečišćavanje vode, a posebno za monitoring kakvoće otpadnih voda koje se ispuštaju iz industrijskih postrojenja.
Budući da je MBR tehnologija jedna od najnaprednijih tehnologija u ovoj oblasti, sa najmanjim uticajem na okoliš sa jedne strane i sa jednom od najskupljih cijena instaliranja i održavanja postrojenja sa druge strane, postavlja se pitanje cijene usluge, što može predstavljati problem u radu zbog ekonomske situacije i civilizacijske zrelosti našeg društva.