Na osnovu izvršene prezentacije nacrta Studije izvodljivosti zaštićenog područja Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran, kao i na osnovu ustupljenog nacrta Studije, Udruženje Zeleni Neretva iz Konjica je na adresu kreatora nacrta Studije uputilo svoje komentare. Nažalost, zbog prilično neuspješne prezentacije, te zbog kašnjenja u dostavi materijala (Studija i mape) i nedostatka vremena za proučavanje istih, komentari su kratki i uglavnom ograničeni na područje općine Konjic.

Komentar na nacrt Studije izvodljivosti zaštićenog područja Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran

U skladu sa ustupljenim materijalima (Prezentacija Studije izvodljivosti i pripadajuće mape) dostavljamo Vam naša stajališta i komentare na ponuđeni koncept zaštite područja Prenj, Čvrsnica, Čabulja i Vran. Obzirom da do dana kreiranja ovog mišljenja nismo dobili na uvid kompletnu Studiju uticaja tako će ovo naše mišljenje biti prilično reducirano. Također, ne želeći da ulazimo u metodologiju izrade Studije, nadamo se da će u narednim koracima biti obezbjeđeno kvalitetnije  učešće javnosti, ne samo sa područja općina koje gravitiraju zaštićenom području.   
Osnova našeg komentara biće zoniranje i stepen zaštite sa orijentacijom na zaštićena područja u općini Konjic, odnosno planirani Nacionalni park (NP) Prenj i Park prirode (PP) Jablanica-Konjic.
1.     Polazišta za određivanje zona i kategorizacije zaštite u dostavljenom materijalu „Prezentacija Studije izvodljivosti“ uzeta su iz važećeg Zakona o zaštiti prirode (ZZP), ali i nacrta novog ZZP FBiH. Pošto postoji nesklad već progašenih zaštićenih područja (PP) sa postojećim zakonom postoji realna opasnost da Studija izvodljivosti bude usvojena, a da do tada ne bude donešen novi ZZP.
2.    Za zoniranje i kategoriju zaštite nije dovoljno navesti stepen naseljenosti i privredne aktivnosti nego je veoma važno identificirati aktivnosti stanovništva sa aspekta stepena destrukcije ekosistema i mogućeg zagađivanja. Mišljenja smo da određene aktivnosti (organska poljoprivreda, stočarstvo, uzgoj ribe, ekološki turizam i sl.) bitno utiču na ublažavanje režima zoniranja i kategorizacije zaštite.
3.    Mapama su obuhvaćena i tri dodatna parka prirode (PP) i to:
–    PP Vran-Dugopolje
–    PP Konjic-Jablanica
–    PP Bogodol-Raška gora-Rujište
Mada se formiranje ova tri PP ostavlja za budućnost ipak se mora istaći da su prostorne zone ovih zaštićenih područja veoma razuđene i heterogene, kao i stepeni zaštite u sklopu ovih PP. Međutim, ostavljanje zaštite ovih prostora za neku (daleku) budućnost ostavlja „oštru crtu“ između granica NP i prostora koji neće biti ni u kakvom stepenu zaštite (primjer zone Ib NP Prenj).
4.    Kategorijom zaštite Ib obuhvaćen je cijeli plato prenjskog masiva, kao kompaktna i jedinstvena zona zaštite. Obzirom da je definicija zone Ib – područje divljine s minimalnom intervencijom i ograničenim pristupom posjetilaca, dopušteno samo za znanstveno-istraživačke i kontrolne aktivnosti – da li se time isključuju neke tradicionalne aktivnosti (sezonsko napasanje stoke, planinarski turizam i sl.)
5.    Područje NP Prenj cijelom sjeveroistočnom stranom graniči rijekom Neretvom sa planiranim NP Bjelašnica, Igman, Treskavica, Visočica (sa kanjonom Rakitnice). Očekivati je da granice oba NP bude u kategoriji zaštite I i II. Pošto je kanjon Neretve izuzetno visoka prirodna vrijednost, koja traži visok stepen zaštite, kakva će biti uloga te granice? Zbog različitih termina i rokova na prograšenju oba NP moguće je da obale Neretve u kanjonu budu različito kategorizovane ili da u još goroj varijanti jedna obala bude zaštićena u sastavu NP, a druga bez ikakve zaštite. Stoga mislimo da prostor NP Prenj treba obavezno obuhvatiti obje obale (šire priobalje) vodotoka Neretve s tim da bi dio vodotoka na potezu od Bukovice do Džajića (područje kanjona) trebao biti u višem stepenu zaštite.
6.    Granica NP Prenj uz Neretvu završava ušćem desne pritoke Krupac. Obzirom na visoku prirodnu vrijednost i obližnje pritoke Lađanice, koja se nalazi par kilometara uzvodno, predlažemo da granica obuhvati i vodotok ove pritoke. Ovaj prijedlog naročito je opravdan pošto se upravo između ove dvije pritoke Neretve nalazi vrijedni kulturno-historijski spomenik – nekropola stećaka „Biskupska glavica“, a koja se nedavno našla na spisku nekropola zajedničke kandidature za nominaciju i zaštitu od strane UNESCO-a.
7.    Područja 32. i 33. (Boračko jezero i otoka Šištica) našli su se u kategoriji zaštite III vjerovatno zbog naseljenosti područja. S druge strane, to su područja koja ipak zahtijevaju viši stepen zaštite (još davne 1956. godine su proglašena zaštićenim područjem).
8.    Rijeka Baštica (Idbarčica) i njena klisurasta dolina specifične geološke raznolikosti našla se u potpunosti van zone NP Prenj, odnosno predviđena je u sastavu PP 3. Bez obzira na određeni nivo naseljenosti (selo Idbar) aktivnosti stanovništva su bazirane na organskoj poljoprivredi i uzgoju ribe te smatramo da je neprihvatljivo da dolina Idbra ima isti stepen zaštite (stepen zaštite VI ili van) kao drugi prostori  PP 3 (primjer obala Jablaničkog jezera). Slična stvar je predviđena i za područje vodotoka (kanjona) mostarske Bijele, koje po našem mišljenju zaslužuje mnogo viši stepen zaštite od predviđenog. Obzirom da se nacrt Studije ne bavi aktualnom problematikom planiranja i izgradnje budućeg autoputa Vc želimo vjerovati da ovi prijedlozi  iznimno niskog nivoa zaštite (Idbar i Bijela) nemaju veze sa planiranom rutom autoputa, niti nekim drugim planiranim radnjama na ovom prostoru (kamenolomi i sl.).  
9.    Zbog mogućih administrativnih ograničenja u zoni NP Prenj (zona II) trebalo bi reducirati granicu i izvući je iz užeg područja naseljenih mjesta Džajići i Glavatičevo.
10.    Tretirano područje je u relativno skorijoj historiji podijeljeno infrastrukturom (putne komunikacije, akumulacije) koja dijeli ovo područje na dva dijela. Stava smo da je model upravljanja zaštićenim područjem koji ste predložili kao drugu opciju daleko prihvatljiviji. Iako je čovjek svojim aktivnostima podijelio ovo područje, Prenj, Čvrsnica i Čabulja su i dalje jedinstveni endemni centar koji čini jednu cjelinu i koju je potrebno kao takvu i promatrati i kao takvom upravljati. Shodno tome mislimo da je model 2 (Jedinstvena uprava za dva NP sa zajedničkom upravljačkom ustanovom) puno kvalitetniji izbor, te se nadamo da će taj model u narednim koracima u zaštiti ovog područja ujedno biti i model kojem će se davati prednost.