Udruženje za zaštitu okoline Zeleni Neretva poslalo je na adresu koncesionara/investitora svoje mišljenje u vezi prezentiranog idejnog projekta mini hidroelektrana na rijeci Ljutoj. Podjećamo, početkom mjeseca februara firma Turboinštitut iz Ljubljane izvršila je u Konjicu prezentaciju idejnog projekta sistema mini HE na Ljutoj. Ova kompanija je od strane Općine Konjic 2007. godine dobila koncesiju za gradnju mHE na pomenutoj rijeci. Kompletno mišljenje udruženja Zeleni Neretva prenosimo u nastavku. 

Mišljenje i sugestije na sistem mini HE (mHE) na slivu rijeke Ljuta, a na osnovu dodjeljene koncesije

Na osnovu dostupne dokumentacije (tenderski dokumenti i Hidroenergetsko iskorištenje sliva rijeke Ljute – Energoinvest HIGRA od 1999. g.), zatim izlaganja predstavnika Turboinštituta u Konjicu dana 05.02.2011. g., te drugih relevantnih podataka dostavljamo Vam naše mišljenje i sugestije za dalje aktivnosti u cilju traženja optimalnog rješenja (ekološkog i energetskog) za izbor najpovoljnije varijante za projektovanje i izgradnju sistema mHE na slivu Ljute.
1.    Niti je Hidroenergetsko iskorištenje sliva rijeke Ljute (Energoinvest HIGRA od 1999. g.), niti raspisani tender (Općina Konjic, 2001. g.) uzeo u obzir činjenicu da se sliv rijeke Ljute, kao i sam vodotok Ljute, nalaze u zoni planiranog budućeg Nacionalnog parka Bjelašnica, Treskavica, Visočica koja se do donošenja Odluke o proglašenju NP nalazi u posebnom režimu zaštite. Ova činjenica možda ne isključuje mogućnost izgradnje mHE, ali neosporno uvodi strožije režime u cilju minimalne destrukcije ekosistema vodotoka Ljute.
2.    Udruženje za zaštitu okoline „Zeleni Neretva“ generalno prihvata mHE kao obnovljive izvore energije i kao manje loše rješenje od hidroelektrana sa visokim branama i akumulacijama, ali uz osnovne zahtjeve očuvanja jedinstva vodotoka sliva – bez dezintegracije, što se osigurava izgradnjom mHE sa vodozahtvatom „tirolskog“ tipa uz uvažavanje ekološki prihvatljivog protoka i prihvatljive visine preliva na vodozahvatu.
3.    Kanjon rijeke Ljute je nesumnjivo visoka prirodna vrijednost. To je prostor gdje su mnoge tercijarne vrste našle svoje utočište pred posljednjom oledbom na ovim prostorima, tako da se na ovom području nalazi veliki broj endemnoreliktnih vrsta flore i faune. Svaki zahvat u kanjonu – bilo pružanje cjevovoda ili nagovještena izgradnja brana sa akumulacijama – u potpunosti bi degradirao kanjon. Zbog toga smatramo da niti ijedan zahvat neposredno u kanjonu niti je ekološki prihvatljiv niti je ekonomski opravdan. Ukoliko se ipak želi iskoristiti visinski pad vodotoka do ušća u Neretvu (kanjon) sugerišemo cjevovod – bajpas desnom stranom terena sa vodozahvatom na koti kojom bi se osigurao kontinuitet pada.
4.    U dostupnoj dokumentaciji dati su samo podaci rasporeda srednjih proticaja duž toka rijeke Ljute i njenih pritoka, ali ne i minimalni srednji proticaji. Ovo nas dovodi u sumnju da će ekološki prihvatljiv protok (EPP) biti izračunat na bazi prevaziđene formule (10% od Qsr). Ova konzervativna metoda je štetna po ekosistem vodotoka jer značajno reducira EPP i ugrožava opstanak flore i faune u starom koritu u vrijeme malih voda koje na ovom području znaju potrajati i do 4-5 mjeseci. Insistiramo da se u izračunu EPP-a poštuje Zakon o vodama (Službene novine FBiH, br. 70 od 20.11.2006. g.) gdje je EPP definiran članom 62. Ovim članom se između ostalog utvrđuje da je EPP minimalni srednji mjesečni proticaj 95% od vjerovatnoće pojave  (95% obezbjeđenosti). Znači, neophodno je u izračunu EPP primjeniti obrazac:
QEPP = 0,95 Qmin.sr.       
Ova greška u tenderu, ali i Hidroenergetskom iskorištenju rezultira iz datuma izrade tenderske dokumentacije.
5.    Sliv rijeke Ljute predstavlja vodotok u kojem obitava autohtona potočna pastrmka te je u ukupnom projektovanju potrebno osigurati njen opstanak, prirodno razmnožavanje, a time i nesmetane migracije. Ključni elementi za ovo su sadržani u očuvanju integriteta vodotoka što će se osigurati primjenom EPP, vodozahvatom koji neće biti nepremostiva barijera za migraciju riba i očuvanje u cjelosti vodotoka Ljuta.
6.    O ostalim sugestijama na osnovu iskustva u realizaciji ranijih projekata mHE u općini Konjic, ali i šire (odlaganje viškova materijala, nezasipanje korita, pravična naknada i zaštita drugih prava lokalnog stanovništva), bićemo u prilici reći nešto više tek u proceduri Procjene uticaja na okoliš. Do tada stojimo Vam na raspolaganju, a sve u cilju da projekat ostvari osnovne ciljeve:
–    da bude „prijateljski“ projekat za lokalnu zajednicu,
–    da bude ekonomski opravdan,
–    da bude projekat sa minimalnom destrukcijom ekosistema.

Konjic, 21.02.2011. g.