NERETVANSKA MEKOUSNA PASTRMKA
23 Septembra, 2008Jablaničko jezero, septembar 2008. godine
23 Septembra, 2008Već više od mjesec dana putem medija se javnost obavještava da je ekspertna i nezavisna Komisija vlade FBiH dala pozitivno mišljenje o projektu HES Gornja Neretva (tri HE na području Glavatičeva i Bjelimića). Prije zvaničnog javnog prezentiranja izvještaja o nalazu Komisije mogli smo to čuti iz izjava g. Silajdžića i g. Heće, koje su vješto plasirane u medijima. O tome koliko je nezavisna pa i stručna, te ko je formirao komisiju, već smo se oglasili na našoj stranici. Mada imamo značajna saznanja i iskustva o ovim projektima, te o raspoloženju i mišljenju građana Konjica i šire javnosti, Komisija nije našla za shodno da nas u svom radu na bilo koji način sasluša i konsultuje. Kako saznajemo te konsultacije nisu obavljene ni sa čelnicima općine Konjic mada uvjetno ispostavljeni minimalni zahtjevi općine Konjic bitno utiču na održivost projekta.
Međutim, iz svih navedenih izjava nesumnjivo se prepoznaje priča Intrade energije, firme autora projektnog rješenja i kandidata za dobijanje koncesije koja je očigledno bila glavni pa vjerovatno i jedini konsultant „nezavisne“ komisije. Privilegija gospode Silajdžića i Heće da u medijima prezentiraju mišljenje Komisije na način kakav njima odgovara trajala je 20-ak dana sve do javne prezentacije Izvještaja Komisije za reviziju u Sarajevu 10. septembra. Naravno da na taj skup nismo pozvani jer su organizatori na taj skup pozvali one koji malo ili nimalo znaju o projektu i koji će bez dodatnih pitanja u medijima objaviti ono što im prezentira prof. dr. V. Določek, predsjednik Komisije za reviziju i pojedini članovi.
Izvorni tekst Izvještaja Komisije za reviziju, koji bi trebao biti javni dokument dostupan javnosti, nismo mogli pronaći ni na web stranici Ministarstva energije, rudarstva i industrije Vlade FBiH (stranica u izradi), niti na stranici Intrade energija (neažurirana od jula 2007. g. !!!). Zato smo prisiljeni dati svoj komentar na neke iznesene podatke na skupu, a na osnovu medijskih izvještaja. Komisija izvještava: „Gradnjom tri HE država bi imala ogromnu korist i gotovo nikakve gubitke. Jedine negativne posljedice bilo bi potapanje 16 vikendica i jedne ruševne kuće“. Treba li ovome komentar?! Zar su zaista za članove Komisije to jedine negativne posljedice? Ovo je zaista sramotno pogotovo ako je to mišljenje ekspertne Komisije. Nadalje, Komisija ističe proizvodnju novih kilovata u BiH, a ne spominje krucijalnu stavku na kojoj počiva čitav projekat. To je, naravno, reverzibilna elektrana koja troši više energije nego što proizvodi i zbog koje bi čitav sistem od tri HE imao minorni saldo od 18 GWh godišnje (proizvodnja 1356 GWh – potrošnja 1338 GWh). Primjera radi, toliko proizvede jedna prosječna mini hidrolektrana na nekom od potoka. Da li su novinari slabo čuli ili je sudionicima skupa svjesno izbjegnuta ova osnovna činjenica – HES Gornja Neretva je najmanje proizvođač struje već je to u osnovi fabrika za pretvorbu jeftine u skupu električnu energiju. Zašto se ove činjenice sakrivaju? Prosto je za nevjerovati da Komisija nije iz dokumentacije uočila ove činjenice. Ili se one svjesno sakrivaju od javnosti.
Investicija od 1,3 milijarde KM je iznos koji je približno u tom iznosu fugurisao u Studiji izvodljivosti iz septembra 2006. godine, dakle prije dvije godine. Koje su danas cijene valjda ne treba ni govoriti (samo cement i željezo, kao osnovni građevni elementi, su poskupili preko 100%). Izgradnja nove ceste od 25 km nije ranije fugurisala u proračunu projekta. Ali gle čuda: to nije ona cesta dolinom Neretve, koja bi povezala centar općine – grad Konjic sa područjem Gornje Neretve. U pitanju je cesta iz Bjelimića do Sinanovića, mjesta do kojeg dolazi moderna saobraćajnica iz Sarajeva. Nesumnjivo da je to za investitora kraći put i jeftinija investicija koja bi područje izgradnje HE povezala sa Sarajevom, centrom logistike. Međutim, za općinu Konjic to sigurno nije niti prioritet niti interes.
Priča o 6.000 uposlenih prilikom izgradnje je davno ispričana neutemeljena priča, ali priča o 200 stalno uposlenih je nova demagogija. Danas kada visokosofisticiranim hidroelektranama ne treba ni čuvarska služba zaista je neozbiljno govoriti o tolikom broju uposlenih.
Član Komisije, prof Bajro Golić, ekspert za ekonomsko – finansijsko tumačenje projekta, između ostalog kaže da bi investitor Intrade energija uložila 310 miliona KM, a a ostatak bi bila kreditna sredstva. Da li uvaženi stručnjak zna veličinu i finansijske pokazatelje firme Intrade energija? Da li mu je poznato da o takvoj gotovini kao vlastitom učešću ne može govoriti nijedna firma u BiH. Ili je istina da su to novci strane kompanije koja je većinski vlasnik „domaće“ firme Intrade energija koja će nositi atribut investitora samo dok ne potpiše ugovor o koncesiji.
Za one koji hoće da znaju sve je jasno. I cio posao bez tendera, putem takozvane „samoinicijativne ponude“ za najvredniji prirodni resurs BiH.
Na kraju moramo istaći da smo mi udruženje za zaštitu okoline i promociju prirodnih vrijednosti. Naš komentar se uglavnom odnosi na dreuštveno – ekonomski aspekt izvještaja komisije za reviziju, a ne na čisto ekološki aspekt o kome smo davno sve rekli. Nažalost, pišemo o onome o čemu bi trebali da se oglase mnogo stručniji od nas. Ali takvih stručnjaka i insitucija kao da nema u ovoj zemlji. Ili ima? Ali za kritički osvrt na projekat nema naknada ni honorara.