Neretvanska mekousna pastrmka (Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus) je u svakom slučaju jedinstvena riblja vrsta. Uz glavaticu predstavlja endem gornjeg i srednjeg toka rijeke Neretve. Njen način ishrane, izgled i ponašanje čini je sasvim drugačijom od ostalih salmonidnih vrsta u regionu. Naseljava uglavnom mirne i dublje dijelove tekućica i živi u jatima. Hrani se organizmima dna: larvama vodenih insekata, oligohetama, račićima i itd. Najveći primjerci dostiču dužinu od 60 cm i težinu od 3 kilograma. Njena markantna karakteristika su mala zadebljana usta sa veoma malim zubima pa otuda i njeno ime. Obitava u hladnoj vodi sa mnogo kiseonika pa je stoga nema u manjim pritokama Neretve. Također, u uzvodnom toku mekousna pastrmka se rasprostire sve do Krupačkih stijena gdje Neretva prima obilno vrelo Krupac i praktično odatle postaje „prava“ rijeka. Vještački pokušaji unošenja u vode Crnomorskog sliva nisu rezultirali njenim ostankom u vodotocima Vrbasa i Bosne.
Uslijed raznih vrsta krivolova njena populacija je znatno ugrožena. Nenaseljeni dijelovi gornjeg toka Neretve predstavljaju idealne lokacije za krivolovce. Čak do prije samo godinu dana ova vrsta je izlovljavana sasvim legalno na mamce koji su prije rata bili nedozvoljeni (podvodna mušica, živi mamci i dr.). Tek od ove godine je organizacija sportskih ribolovaca vratila na snagu stare propise i time povećala šanse za opstanak ove vrste. Istina, situacija nije ni sada sjajna obzirom da se u toku rijeke (kanjon), koji je nepristupačan lovočuvarima, još uvijek mogu vidjeti mnogi ribolovci koji koriste zabranjene mamce. Pored toga, problem predstavlja i nestručno poribljavanje ribljim vrstama koje genetski ne odgovaraju autohtonim. Jedina nada za opstanak mekousne dolazi iz novosnovanog ribogojilišta na Boračkom jezeru čija je osnovna namjena uzgoj autohtonih neretvanskih ribljih vrsta: mekousne, glavatice i potočne pastrmke. Ipak, pitanje je u kolikoj mjeri će stručnjaci sa Poljoprivrednog fakulteta uspijeti da izvrše kvalitetan uzgoj riblje mlađi, posebno uzgoj veoma zahtjevne mekousne pastrmke. Uz to je upitno na koji način će se iznaći finansiranje za nekomercijalni rad ribnjaka, odnosno da li će se u tu svrhu uključiti sredstva namjenjena za redovno poribljavanje. Inače, poribljavanje se vrši kao odšteta zbog izgrađenih brana na srednjem toku, a koju svake godine plaća Elektroprivreda BiH.