PROMOCIJA NEEKOLOŠKIH HIDROENERGETSKIH PROJEKATA
29 Januara, 2007PUSTI NERETVU NEKA TEČE
20 Februara, 2007Gradsko vijeće Mostara na sjednici 15.02.2007. g. dalo je pozitivno mišljenje na pokretanje postupka za dodjelu koncesija za korištenje građevinskog zemljišta na platou Podveležja u cilju izgradnje vjetroelektrana. Radi se o parku vjetroelektrana sa 30 vjetroturbina ukupne snage 60 MW. Prva faza predviđa instalisanje dvije vjetroturbine od po dva megavata na lokaciji Sveta gora, a koji bi se realizirali u toku 2007. i 2008. godine. Poslije pet godina od početka ispitivanja konzorcija i austrijskog partnera na lokalitetu Podveležje donešena je odluka koja otvara vrata izgradnji prve vjetroelektrane u BiH. Tako se otvara proces snažnijeg prodora u područje proizvodnje el. energije iz obnovljivih izvora (energija vjetra, energija sunca, energija iz biomase i hidroenergija iz mini elektrana do 5 MW). Do danas je taj prostor bio isključivo u funkciji proizvodnje el. energije iz HE sa velikim branama i iz uglja. Trebalo je da prođe skoro trideset godina od kako je svijet silovito krenuo u korištenje energije vjetra pa da kod nas napokon bude probijena barijera koju su svjesno postavili energetičari i hidrolozi zagovarajući isključivo izgradnju velikih brana za HE i termoelektrane. Prijeratna Elektroprivreda BiH, a ni današnje tri elektroprivrede nisu nikada pokazivali interese za obnovljive izvore računajući na dalju ekspanziju isključivo u području koje Evropa i razvijeni svijet napušta. Zato i ne treba da čudi da se prilikom rasprava o eventualnoj gradnji HE na Gornjoj Neretvi, na upit zaštitara zašto se ne pristupa realizaciji vjetrolektrana na Podveležju, odgovor energetičara bazirao na tvrdnji da su vjetroelektrane neekološki projekti. Zanimljivo da je takve tvrdnje plasirao uposlenik EPBiH, inače biolog, veliki zagovornik brana na Neretvi i autor kontraverznih studija uticaja na okoliš za izgradnju HE na Neretvi. Takvi argumenti se kod nas redovno plasiraju u vremenu kada je samo u Njemačkoj već pređena cifra od 20.000 MW instalisane snage izgrađenih vjetroelektrana. U svijetu nema bržeg rasta od industrije energije vjetra (preko 30%), a i naš prvi susjed Hrvatska već provodi strategiju formiranja fondova (putem cijena el. energije) za izgradnju novih vjetroelektrana. Zato ovaj pilot projekat treba obilježiti kao značajan iskorak u korištenju obnovljivih izvora energije i u našoj zemlji.