Autohtone (domaće) riblje vrste Gornje Neretve su dovedene pred izumiranje. Pogotovo je to sve izvjesnije za endemske neretvanske vrste glavaticu (Salmo marmoratus) i mekousnu pastrmku (Salmothumus obtusirostris oxyrhynchus). Jasno, u startu se otvara pitanje zašto je to tako?! Razloga ima i previše: od prevelikog broja ribolovaca koji se ne ponašaju sportski pa do krivolovaca koji nemaju trunke milosti prema posljednjim primjercima glavatice i mekousne. Ukupna dužina gornjeg toka Neretve u kojem obitavaju glavatica i mekousna pastrmka je samo 40 km (od Krupačkih stijena do Konjica) što samo po sebi ugrožava opstanak ovih vrsta. Prema određenim mišljenjima (ribolovci)  rješenje se nazire u nedavno otvorenom ribogojilištu na Boračkom jezeru koje bi trebalo da generira mlađ autohtonih neretvanskih vrsta. Da li će to i dešavati ostaje nam da vidimo, ali se prvomora uzeti u obzir par činjenica. Prije svega, ribolovnu osnovu, odnosno prirast ribljih vrsta, poribljavanje i obim njihovog izlova određuje intitut, ali da li se ta osnova i poštuje sljedeće je pitanje. Pod ovim se prvenstveno misli na izlov i (ne)stručno poribljavanje koje se uglavnom vrši u toku ljeta, a ne za vrijeme lovostaja kao što bi trebalo, pri čemu mlađ nema vremena da se adaptira te većinom za samo par dana završi u frižiderima ribolovaca koji unaprijed znaju lokaciju poribljavanja. Prema našim saznanjima lokalno sportsko-ribolovno društvo nije reduciralo broj izlazaka u ribolov tokom godine, a što bi trebalo da bude prva mjera u zaštiti ugroženih ribljih vrsta. Također, neka od ranije zakonski zaštićenih plodišta su ukinuta ili su prevorena u fly fishing revire, a za vrste koje su ugrožene osnovna mjera za zaštitu bi bila u totalnoj zabrani lova na te vrste u određenom periodu, ali ni to nije učinjeno. Jednostavno rečeno, glavatice više nema u gornjem toku Neretve, ali niko to ne želi da prizna. Njeni primjerci se već par godina ne viđaju u Gornjoj Neretvi te je veoma neizvjesno da li će ribogojilište uspjeti i da izvrši reprodukciju ove vrste jer očigledno nedostaje genetski materijal. Samo najveći optimisti se nadaju da je ostao poneki veći primjerak ove najtraktivnije i najveće neretvanske ribe na dijelu toka uzvodno od Glavatičeva. Međutim, novoizgrađene ceste za Gapiće i Ocrkavlje, koje su donijele dobro narodu, nisu donijele ništa dobro autohtonim ribljim vrstama.  
Slična situacija je i sa mekousnom pasrtmkom koja je strogi endem rijeke Neretve. Malo povoljnija situacija je sa potočnom pastrmkom (Salmo trutta fario) obzirom da se ova vrsta mrijesti u potocima, pritokama Neretve, te na taj način uspije koliko-toliko obnoviti svoju populaciju. Ribolovno društvo je nedavno uvelo stari prijeratni propis po kojem se uvodi zabrana lova riba na podvodne mušice sa utegom jer se na taj način ribolova najefikasnije izlovljava mekousna pastrmka. Nažalost, propis je donosen prekasno, a ni danas ga se gotovo niko od ribolovaca ne pridržava. Stari (opet prijeratni) propisi o veličini i broju ulovljene ribe, koja može biti zadržana od strane ribolovca, jednostavno nisu na snazi pa, obzirom da je opšteprisutna socijalna dimenzija umjesto kodeksa sportskog ribolova, kod mase ribara vrijedi pravilo „deset malih riba = jedna velika“.
Prije nekoliko godina (2003. g.)  udruženje Zeleni Neretva je pokrenulo skromnu kampanju u cilju spašavanja riblje vrste glavatice od izumiranja. Ideja se temeljila na mišljenju da će se sami ribolovci nakon javnog poziva suzdržati od izlova ove riblje vrste te na taj način dati vlastiti doprinos njenom očuvanju. Istina, ribarsko društvo je podržalo akciju i distribuiralo propagandni letak „zelenih“ u kojem se pozivaju ribolovci na saradnju u cilju opstanka ugroženih ribljih vrsta. Nažalost, akcija nije nastavljena iduće godine, kao što je to bilo očekivano prilikom pokretanja kampanje, pa je cijela stvar došla opet na početak. Uzalud su bila upozoravajuća predavanja ihtiologa za sarajevskog PMF-a na okruglom stolu u Konjicu, organizovanom upravo povodom ove teme. Stara praksa pretjeranog izlova i laičkog poribljavanja gornjeg toka Neretve se nastavila. Do kada?