BiH uskoro u WWF-ovom programu zaštite Mediterana
19 Maja, 2005Novi Prostorni plan FBiH i gornji tok Neretve
28 Januara, 2007G. Nihad Spahalić, generalni direktor kompanije Intrade čija firma „kćerka“ Intrade – energija treba da dobije koncesiju (nije je još dobila kako u navedenom članku piše) za izgradnju HE na gornjem toku Neretve postaje veliki stručnjak i ekspert za energiju, ekologiju i turizam. U tom svom monologu evo već u dva nastavka izlaže (Pogledi / Oslobođenje) neistine i poluistine gdje se nešto kaže ali svjesno „zaboravi“ i drugi dio činjenice jer mu ne ide u prilog. S neistinama je lako, za imalo umna čovjeka nije potreban demanti i komentar.Jer pričajući svoju (ne)istinu g. Spahalić, između ostalog, kaže: – „oni koji su čuli šta projekat donosi složno su za izgradnju brana“ – (pitanje je samo od koga i šta su čuli naši građani); – „ako ove elektrane ne napravimo, svi skupa, budale smo“ – (ne znamo da li smo baš svi budale ili vjerovatnije pametni); – „odgovorno tvrdim kada se završe poslovi i svijet ugleda tri jezera tek će turizam procvjetati“ – (ovo nije samo laž već i drskost, jer razvijati turizam na visokooscilirajućim akumulacijama (ne jezerima – to je uvreda za prirodne tvorevine) koje će isključivo u funkciji proizvodnje vršne energije, ne samo sezonski nego i dnevno osclilirati po više metara, nije moguće); Da li je g. Spahalić, ako je putovao prema Mostaru, vidio čamce, kupače, plaže ili nešto što liči na rekreaciju i turizam na akumulacijama ispod Jablanice mada su to akumulacije sa malim oscilacijama? O obećanim desetinama klilometera modernih saobraćajnica u funkciji pridobijanja saglasnosti mještana Glavatičeva i Bjelimići dovoljno je samo reći da da je predviđena suma za puteve u Studiji izvodljivosti upitna i za sve puteve koji se trebaju izmjestiti, puteve do lokacija brana i radilišne puteve. Toliko o neistinama. Izrečene poluistine o tome šta su Zeleni – Neretva rekli u kampanji protiv brana zaslužuju više pažnje i odgovore. Žaoka upućena prema Zeleni – Neretva da su obmanuli javnost tvrdnjom da su sve evropske rijeke nepregrađene su čisto podmetanje. Mi smo u ovih devet godina borbe za zaštitu gornjeg toka Neretve od izgradnje visokih brana govorili i pisali isključivo jezikom argumenata. Ne može se sakriti činjenica (to smo i napisali) da je razvijeni svijet intenzivno pregrađivao svoje rijeke velikim i malim branama u razne svrhe pa i za proizvodnju struje, ali da je taj proces praktično završen 70 – ih godina prošlog stoljeća. Učešće hidroenergije u ukupnoj proizvodnji električne energije rapidno opada jer sve rijeke da se bentovima zauzdaju ne mogu riješiti stalno rastuće potrebe čovječanstva za energijom. Zato mnoge razvijene zemlje ne mogu prežaliti za uništenim rijekama – među njima i Italijani koji tridesetih godina prošlog stoljeća pregradiše na više mjesta Soču od Gorice do Malkafonea (Soča donjim tokom teče kroz Italiju). Danas im struja iz pregrađene Soče učestvuje u regiji tek neznatnim procentima u ukupnoj potrošnji. A upravo su stanovnici te regije brojno najzastupljeniji kao turisti u gornjem toku Soče. E baš u informacijama o Soči g. Spahalić je obilat u kazivanju poluistina i podmetanju kukavičijeg jajeta prema Zeleni – Neretva. Mi stalno govorimo o gornjem tku Neretve (srednji je davno izgubljen) i kompariramo ga sa gornjim tokom Soče. Gornji tok Soče štiti Zakon o zaštiti Soče koji je davno spriječio EP Slovenije da i taj dio rijeke pregradi branama. Na srednjem toku su poodavno napravljene tri brane ne tako velike i relativno malih akumulacija. Napravljene su nedavno još dvije elektrane, ali to su disperzivne bez novih brana i novih akumulacija . Najuzvodnija brana za HE Doblar napravljena je davne 1939. g. i ona je od izvora Soče udaljena 71,5 km. Iznad, na rijeci Soči nema brana. I na Neretvi sa Ramom napravljeno je pet daleko većih brana. Sa akumulacijama koje su nemjervljivo veće od onih na Soči. I dok je u karakteristikama HE na Soči jedna od zakonskih (ne tehničkih) zadatih veličina dozvoljena oscilacija akumulacija (cca do 2 m) kod nas se Ramsko i Jablaničko jezero bukvalno pune i prazne svake godine. A takva je namjena i planiranih akumulacija u gornjem toku Neretve. Takvi su propisi „u skladu sa visokim evropskim standardima zaštite okoliša“ u BiH i Evropi. Poluistina g. Spahalića je i o izgrađenih devetnaest mini elektrana na pritokama Soče. Polovina istine je da su mini elektrane zaista izgrađene , neke čak 1909. g. Druga polovina istine je da je integritet pritoka sačuvan, da su to uglavnom elektrane male snage kako se bitno ne bi narušio okoliš, te da su u skladu sa zaštitom okoliša pa se skoro ne primjete. Najveća od njih MHE Zadlaščica je u osnovnoj funkciji snabdijevanja pitkom vodom cijelog područja Tolmina i Mosta na Soči. I kod nas je krenuo proces izgradnje mini elektrana. Samo u općini Konjic date su koncesije za izgradnju 30 MHE na pritokama Neretve. Mada Zeleni – Neretva nisu protiv MHE prva iskustva izgrađenih (Fojnica) i onih koje se grade (Trešanica) govori da neće slijediti slovenačko iskustvo o uklapanju MHE u okoliš i zaštitu vodotoka. Sakriveni dio istine je činjenica da su Soške elektrane (preduzeće koje gazduje HE na Soči i pritokama kao dio holdinga EP Slovenije) kao dio kompenzacije (odštete) izgradile i opremile moderno ribogojilište i mrijestilište autohtone soške pastrmke po najsavremenijim metodama (DNA – genetska selekcija) kao dio projekta poribljavanja i razvoja turizma u gornjem toku Soče. Sljedeća poluistina g. Spahalića je da se na Soči gradi pumpna (reverzibilna) elektrana. Da, upravo su počeli radovi na izgradnji pumpne / črpne (ČHE) elektrarne Avče. Drugi dio istine u poluistini je: – ČHE Avče se gradi u srednjem toku Soče koristeći već izgrađenu branu i postojeću akumulaciju (bazen Ajba – HE Plave); – neuporedivo je manjih dimenzija od planirane RHE Bjelimići u gornjem toku Neretve; – nalazi se u prostornom planu Slovenije; – figuriše u energetskoj strategiji Slovenije kao potreba slovenačke privrede; – gradi je i gazdovaće njome Soške elektrane (EP Slovenije) koja će trošiti svoju noćnu struju po niskim cijenama i od nje za svoje potrebe praviti deficitarnu, vršnu struju; Znači, osnovna „zaboravljena činjenica“ u poluistinama koje nam plasira g. Spahalić je da su izgrađene elektrane na Soči slovenačke i da su u funkciji snadbijevanja slovenačkih potrošača. Čije bi bile planirane elektrane na gornjem toku Neretve, e pa o tome g. Spahalić šuti! Jer ipak žrtvovati visoku prirodnu vrijednost kakva je gornji tok Neretve (bude li ne daj Bože neophodno) za svoje potrebe ili za potrebe nekog drugog složićete se nije isto.