Međuentitetska (ne)saradnja u oblasti zaštite okoliša
28 Oktobra, 2012IN MEMORIAM Prof. Dr. SULEJMAN REDŽIÆ
1 Februara, 2013U Konjicu je 19.12.2012. g. održan okrugli sto pod nazivom „Perspektive planiranog Nacionalnog parka Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran“, a na kojem se aktualiziralo pitanje uspostavljanja ovog budućeg zaštićenog područja. Namjera ovog skupa bila je ponovno pokretanje javnog dijaloga između društvenih aktera na prostoru planiranog NP kako bi se dao poticaj efikasnijem definisanju planova, odnosno načinu na koji bi se ovaj vrijedni prirodni resurs stavio u funkciju zaštite i optimalnog održivog razvoja.
Skupu se odazvao veliki broj interesanata – od predstavnika općinskih vlasti, političkih stranaka, javnih preduzeća (korisnika prostora), pa sve do predstavnika nevladinih organizacija iz Konjica, Jablanice, Mostara i Sarajeva. Međutim, na skupu se nisu pojavili predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma iako je upravo ovo ministarstvo nadležno za provođenje procedure za uspostavljanje NP „Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran“. Inače, skup je realiziran u organizaciji Udruženja Zeleni Neretva iz Konjica i uz podršku bh. ureda Fondacije Heinrich Böll.
Inicijative za zaštitu ovog prostora stare su preko pola stoljeća, te područje planina Prenja, Čvrsnice, Čabulje i Vrana egzistira u, još uvijek aktualnom, Prostornom planu FBiH iz 1981. godine kao budući Nacionalni park. Nažalost, iako je od kreiranja plana prošlo više od tri decenije ovo područje, koje važi kao najvrijednije prirodno područje u BiH, nije dobilo svoju institucionalnu zaštitu. Na ovu, kao i na mnoge druge činjenice koje potvrđuju visoku prirodnu vrijednost područja podsjetili su uvodničari skupa. Gotovo fascinantno zvuči činjenica da se na ovom području nalazi oko 75 % endemnih vrsta Bosne i Hercegovine iako ovo područje ne zauzima ni stoti dio površine BiH. Očito je da bi ovakva jedinstvena prirodna vrijednost svugdje drugo bila prioritet za zaštitu, ali kod nas to nije slučaj. Uvodničari su također napomenuli da je procedura za uspostavljanje zaštite ovog prostora inicirana od strane lokalnih ekoloških udruženja još 2003. g, a službeno započeta od strane nadležnog ministarstva 2005. godine, te da je godinu dana poslije u Parlamentu FBiH donešena Odluka o proglašenju ovog područja od značaja za FBiH. Nakon toga je u parlamentarnu proceduru upućen i Nacrt Zakona o NP Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran, ali je isti uskoro povučen iz procedure. Do danas, ništa se značajnije nije dogodilo u vezi zaštite, a područje je u međuvremeno ostavljeno na milost i nemilost raznih devastatora prirode.
Nažalost, odgovor na pitanje zašto procedura uspostave Nacionalnog parka traje neprimjereno dugo, učesnici skupa nisu mogli dobiti obzirom da predstavnici nadležnog ministarstva nisu bili prisutni. Stoga je i većina primjedbi, iznesenih i tokom diskusije, išla na njihov račun. Tokom diskusije je istaknuto da je neophodan kvalitetniji dijalog između lokalne zajednice (općine na kojima se nalazi predmetno područje) i pomenute nadležne institucije. Lokalna zajednica mora prepoznati svoj interes i ne smije biti gubitnik prilikom uspostave zaštićenog područja. Sa druge strane, nadležno ministarstvo bi trebalo biti efikasnije u obavljanju aktivnosti uspostavljanja zaštite, kao i fleksibilnije kada su u pitanju realni zahtjevi lokalne zajednice. Također, nevladine organizacije i mediji bi trebali vršiti edukaciju javnosti o pozitivnim stranama zaštite prirode i mogućnostima održivog razvoja, te na taj način razbijati ustaljene predrasude kod lokalnog stanovništva o navodnoj štetnosti zaštićenih područja po lokalnu zajednicu. Pred kraj skupa posebno je istaknuta problematika ovogodišnjih katastrofalnih požara na području sjeverne Hercegovine (i predmetnog područja) koji su rezultirali ogromnim i nemjerljivim štetama opće korisnih funkcija šuma.
Okrugli sto je iskorišten i za promociju drugog, dopunjenog izdanja publikacije „Zaštita prirode – međunarodni standardi i stanje u BiH“ koja je izdana od strane Udruženja Zeleni Neretva iz Konjica, a čiji priređivač je Amir Variščić. Ova knjiga može se slobodno preuzeti na web stranici udruženja. Pored toga, promovirana je i promotivna brošura „Prenj“, a u kojoj se obrađuju osnovne prirodne klarakteristike ove jedinstvene planine. Pored najvažnijih informacija o Prenju brošura sadrži i niz atraktivnih fotografija, kao i reljefnu kartu sa ucrtanim putevima, stazama, pl. kućama i sl.
Inicijative za zaštitu ovog prostora stare su preko pola stoljeća, te područje planina Prenja, Čvrsnice, Čabulje i Vrana egzistira u, još uvijek aktualnom, Prostornom planu FBiH iz 1981. godine kao budući Nacionalni park. Nažalost, iako je od kreiranja plana prošlo više od tri decenije ovo područje, koje važi kao najvrijednije prirodno područje u BiH, nije dobilo svoju institucionalnu zaštitu. Na ovu, kao i na mnoge druge činjenice koje potvrđuju visoku prirodnu vrijednost područja podsjetili su uvodničari skupa. Gotovo fascinantno zvuči činjenica da se na ovom području nalazi oko 75 % endemnih vrsta Bosne i Hercegovine iako ovo područje ne zauzima ni stoti dio površine BiH. Očito je da bi ovakva jedinstvena prirodna vrijednost svugdje drugo bila prioritet za zaštitu, ali kod nas to nije slučaj. Uvodničari su također napomenuli da je procedura za uspostavljanje zaštite ovog prostora inicirana od strane lokalnih ekoloških udruženja još 2003. g, a službeno započeta od strane nadležnog ministarstva 2005. godine, te da je godinu dana poslije u Parlamentu FBiH donešena Odluka o proglašenju ovog područja od značaja za FBiH. Nakon toga je u parlamentarnu proceduru upućen i Nacrt Zakona o NP Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran, ali je isti uskoro povučen iz procedure. Do danas, ništa se značajnije nije dogodilo u vezi zaštite, a područje je u međuvremeno ostavljeno na milost i nemilost raznih devastatora prirode.
Nažalost, odgovor na pitanje zašto procedura uspostave Nacionalnog parka traje neprimjereno dugo, učesnici skupa nisu mogli dobiti obzirom da predstavnici nadležnog ministarstva nisu bili prisutni. Stoga je i većina primjedbi, iznesenih i tokom diskusije, išla na njihov račun. Tokom diskusije je istaknuto da je neophodan kvalitetniji dijalog između lokalne zajednice (općine na kojima se nalazi predmetno područje) i pomenute nadležne institucije. Lokalna zajednica mora prepoznati svoj interes i ne smije biti gubitnik prilikom uspostave zaštićenog područja. Sa druge strane, nadležno ministarstvo bi trebalo biti efikasnije u obavljanju aktivnosti uspostavljanja zaštite, kao i fleksibilnije kada su u pitanju realni zahtjevi lokalne zajednice. Također, nevladine organizacije i mediji bi trebali vršiti edukaciju javnosti o pozitivnim stranama zaštite prirode i mogućnostima održivog razvoja, te na taj način razbijati ustaljene predrasude kod lokalnog stanovništva o navodnoj štetnosti zaštićenih područja po lokalnu zajednicu. Pred kraj skupa posebno je istaknuta problematika ovogodišnjih katastrofalnih požara na području sjeverne Hercegovine (i predmetnog područja) koji su rezultirali ogromnim i nemjerljivim štetama opće korisnih funkcija šuma.
Okrugli sto je iskorišten i za promociju drugog, dopunjenog izdanja publikacije „Zaštita prirode – međunarodni standardi i stanje u BiH“ koja je izdana od strane Udruženja Zeleni Neretva iz Konjica, a čiji priređivač je Amir Variščić. Ova knjiga može se slobodno preuzeti na web stranici udruženja. Pored toga, promovirana je i promotivna brošura „Prenj“, a u kojoj se obrađuju osnovne prirodne klarakteristike ove jedinstvene planine. Pored najvažnijih informacija o Prenju brošura sadrži i niz atraktivnih fotografija, kao i reljefnu kartu sa ucrtanim putevima, stazama, pl. kućama i sl.