Katastrofa „budućeg“ nacionalnog parka
30 Augusta, 2012Održana „javna“ raprava o Studiji uticaja na okolinu planiranih hidroelektrana na rijeci Ljuta
5 Oktobra, 2012Poslije zaokruženja finansijske konstrukcije za izgradnju TE Stanari, koju će EFT grupa po modelu EPC (inženjering, nabavka i izgradnja) realizirati sa kineskom kompanijom Dongfang, zaključen je ugovor za izgradnju HE Ulog na Neretvi sa drugom kineskom kompanijom (Sinohydro) i po istom modelu.
U oba slučaja kredite osigurava kineska razvojna banka uz uslov realizacije projekata putem kineskih kompanija. Inače, model EPC (inženjering, nabavka i izgradnja) podrazumijeva gradnju po sistemu „ključ u ruke“ i uz isporuku kineske opreme i tehnologije.
Još prije nekoliko mjeseci EFT grupa je aplicirala kod Evropske razvojne banke (EBRD) sa zahtjevom za finansiranje projekta HE Ulog na gornjem toku Neretve. Obzirom da EBRD ima utvrđene ekološke i društvene standarde prema kojoj ocjenjuje prihvatljivost svakog projekta kojeg ima namjeru finansirati, tako je i u ovom slučaju uslovila davanje potpore dodatnim analizama projekta. Stoga je Evropska banka angažovala nezavisne konsultantske kuće da uporede dokumentaciju ovog projekta sa standardima koje ova banka baštini. Međutim, očigledno je da ti „evropski“ standardi EBRD-a u ovom slučaju nisu zadovoljeni jer se EFT grupa u međuvremenu okrenula drugim izvorima finansiranja. Shodno tome, sve silne izjave predstavnika EFT grupe da će se HE Ulog graditi „po strogima ekološkim principima i evropskim direktivama“, su očito bile samo tvrdnje bez pokrića kojima se stvarala pozitivna klima za realizaciju projekta.
Imajući u vidu da se radi o kineskoj kompaniji „koja debituje na evropskom tlu“ postavlja se pitanje kako će se ispoštovati projektna rješenja EFT grupe u kojima se planira ugradnja opreme renomiranih svjetskih proizvođača po visokim tehnološkim i ekološkim standardima. Da li će se to ostvariti uz ugradnju opreme po kineskoj tehnologiji? Ovakav pristup investitora će vjerovatno uticati na izmjenu određenih segmenata projektnih rješenja pa se postavlja pitanje da li će pri tom biti validne dozvole izdate od strane nadležnih organa (okolinska dozvola i dr.). O tome koliko će radnika iz BiH raditi na izgradnji ovih projekata može se lako dobiti odgovor!?