Za sve interesne grupe i pojedince, koji su direktno zainteresovani za problem moguće gradnje HE Glavatičevo, u organizaciji udruženja "Zeleni – Neretva" u Konjicu dana 26.01.2005. godine izvršena je prezentacija tehničkih detalja i mogućih uticaja HE Glavatičevo. Pored očekivanih i najavljenih predstavnika rafting agencija, ribolovaca, lokalne vlasti, mjesnih zajednica, vikendaša i dr. skupu su prisustvovali i mnogi drugi građani. Ovo je ujedno bilo i prvo detaljnije obraćanje konjičkoj javnosti od kada je firma "Intrade – energija" zatražila od federalne vlade koncesiono korištenje dijela gornjeg toka Neretve. Predstavnici udruženja su prisutnim predočili sve elemente planirane brane Glavatičevo i to doslovce onako kako je opisano u Elaboratu koji je firma "Intrade – energija" predočila federalnoj vladi sa zahtjevom za dodjelu koncesije bez raspisivanja međunarodnog tendera. Mnogi prisutni nisu krili iznenađenje saznavši tehničke karakteristike planiranih brana. Naime, konstruktor je zamislio i izgradnju manje brane koja bi se nalazila 5 km nizvodno ispod velike brane i služila bi za "kompenzaciju" žestokih dnevnih variranja nizvodnih proticaja. Naravno, i na njoj bi se nalazile turbine tako da u praksi neće služiti za planiranu namjenu nego opet samo za proizvodnju energije.

Tehničke karakteristike:

HE Glavatičevo 2 (glavna brana)

Vrsta rada HE: vršna (sa višestrukim dnevnim oscilacijama akumulacije i nizvodnog protoka)

Visina: 144 m

Dužina akumulacije: 13,5 km

Lokacija: Konačine (29 km uzvodno od Konjica)

Max proticaj: 155 m3/sec

Min proticaj: 5 m3/sec

Instalisana snaga: 172 MW

He Glavatičevo 3 (mala brana)

Visina: 24 m

Dužina akumulacije: 5 km

Lokacija: Glavatičevo (novi most)

Instalisana snaga: 15,5 MW

Nakon završetka temeljnog izlaganja na skupu se, mada neslužbeno, razvila diskusija prisutnih na ovu temu. Posebno zanimljiva su bila izlaganja od strane predstavnika općine Konjic (urbanisti) koji su trvrdili da oni o ovim navedenih tehničkim i ostalim detaljima nisu upoznati. Razlog za to vjerovatno leži u činjenici da je u novom federalnom Zakonu o prostornom uređenju (tajno) promijenjen član 16. koji pravo odlučivanja o energetskim objektima preko 30 MW prebacuje sa nivoa općine na nivo Federacije. To bukvalno znači da se u buduće općina ništa ne pita mada se objekti grade na njenom zemljištu. Tim članom Zakona su pogažene sve konvencije o lokalnoj demokratiji i ljudskim pravima (koje je ova država redom potpisala), a da i ne spominjemo novodonešeni Zakon o okolišu (usvojen od strane istih parlamentaraca) a koji se temelji na stavci da prilikom odlučivanja o gradnji objekata sa visokim ekološkim rizikom (a brane to sigurno jesu) mora odlučivati šira javnost.